Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PERIODIČNOST SVOJSTAVA METALA I NEMETALA - Coggle Diagram
PERIODIČNOST SVOJSTAVA METALA I NEMETALA
METALI
ČVRSTO AGREGACIJSKO STANJE osim žive koja je u tekućem
TAMNO SIVA BOJA – sjajna (radi loma svjetlosti nad elektronima koji se gibaju)
KOVKOST- radi mehaničke sile možemo pomicati slojeve metalnih iona te oni mogu mijenjati oblik (aluminijska folija)
Metali se NE JAVLJAJU kao molekule !!
TVRDOĆA I ČVRSTOĆA -
a) alkalijski metali i zemnoalkalijski metali - možemo ih rezati
b) željezo, bakar (prijelazni metali) - ne možemo ih rezati
TALIŠTE (raste s lijeva na desno)
Ovise o kristalnoj strukturi (elementi prijelaznih metala imaju složeniju)
Ovise o jakosti veza među atomima (elementi prijelaznih metala imaju čvrstu vezu) -
nemetali – talište se snižava
MINERALI- spojevi metala nastali kao produkt prirodnih procesa
RUDE-prirodne nakupine minerala
HOMOGENE SMJESE- slitine ili legure
Slitine - nastaju miješanjem rastaljenih metala te hlađenjem, svojstva ovise o sastavu - čelik i mijet
Atomi metala su raspoređeni u kristalne strukture
Reaktivniji metali = minerali
Samorodni - metali kojiu prirodi dolaze u
elementarnom stanju (Fe, Ag, Au..)
Rude - nakupine mineralnih tvari, u kojima je količina određenog sastojka dostatna da omogući njegovo ekonomično iskorištavanje
Prirodni materijali koji sadržavaju mineralnu sirovinu i jalovinu
Prema kemijskom sastavu: oksidne (hematit),sulfidne (pirit), karbonatne (vapnenac) i sulfatne (gips)
ALKALIJSKI METALI
Jednovalentni su
Slabe veze među atomima
Mala gustoća
Najreaktivnija skupina
Dijagonalna sličnost – litij i magnezij će biti sličniji po svojstvima nego litij i cijela prva skupina
Otapanjem u vodi daju lužine
ZEMNOALKALIJSKI METALI
Dvovalentni
Mala gustoća- veliki polumjer
Dijagonalna sličnost- berilij i aluminiji
Jače veze među atomima
S vodom daju lužine, ali ih možemo pronaći u zemlji
PLEMENITI PLINOVI
Propuštanjem struje- svijetle
Kemijski inertni (popunjen raspored elektrona po ljuskama)
PRIJELAZNI METALI- čvrsti (osim žive)
Velika gustoća- manji polumjer
Visoka tališta
Dobra vodljivost energije i topline
Manja reaktivnost
BAKAR
Crvenkasta boja
Izvanredna toplinska i električna vodljivost
Otporna prema koroziji (reakcija sa vlažnim zrakom)
Dobra mehanička svojstva – stajanjem na vlažnom zraku boju mijenja u zelenkastu
Legure
Slabo reaktivan- reagira: koncentrirana dušična, razrijeđenom dušičnom i koncentriranom sumpornom kiselinom
ŽELJEZO
Magnetičnost i dobra vodljivost
Rude
Čelik- najpoznatija slitina
Reagira sa kiselinama- oslobađa se elementarni vodik
Biogeni element-javlja se u našem tijelu (hemoglobin)
Zemljina jezgra- došao je kao meteorit iz svemira
ALUMINIJ
Odlična vodljivost
Otporan na koroziju
Amfoteran- može reagirati sa kiselinama i lužinama
Mekan, pluta na vodi, nije izrazito reaktivan, lako se savija i oblikuje
REAKCIJE S KISELINAMA
Burna reakcija s kiselinama – razvijanje vodika
Bakar- kiseline jakog oksidirajućega djelovanja
Plemeniti plinovi- nema reakcije
REAKCIJE S VODOM
Alkalijski metali- burno reagiraju pri čemu nastaje lužina i vodik
Zemnoalkalijski-burno, no manje, nastaje lužina i vodik , reakcija s vrućom vodom (reagira brže,a s hladnom sporije)
Plemeniti plinovi- ne reagiraju s vodom ni sa kiselinama
Nemetali-ne reagiraju, iznimka halogeni koji stvaraju kiseline
NEMETALI
Sva tri agregacijska stanja
Brom-jedina tekućina
Jod-čvrsto ag. stanje
Slaba električna i toplinska vodljivost
Alotropi- različita modifikacija (ugljik- dijamant, grafit…)
Ne reagiraju s vodom (ne polarni su, a voda je polarna)
Halogeni elementi- reagiraju s vodom pri čemu nastaju kiseline (osim fluor- velika elektronegativnost)
ELEKTRIČNA VODLJIVOST
Laki metali- gustoća do 5 g/cm3
Teški metali- gustoća veća od 5 g/cm3
Radi slobodnog kretanja elektrona dobri su vodiči električne energije