Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ORGANSKA GNOJIVA - Coggle Diagram
ORGANSKA GNOJIVA
ZELENA GNOJIDBA
Zelena gnojidba ili sideracija je unošenje u tlo nadzemne zelene mase formirane namjenskim uzgojem za to zasijanih usjeva, koje nazivamo sideratima.
Za siderate se koriste različite kulture, izbor je dosta širok, a najvažnija je podjela na neleguminozne i leguminozne siderate
Pokazalo se da je smjesa nekoliko biljnih vrsta u svakom pogledu bolja od samo jedne vrste siderata, odnosno da je dobro kombinirati leguminozne i neleguminozne usjeve.
Neleguminozne kulture:repice,gorušica,ogršticu,uljanu repicu i križance Rauolu i Perko.
Leguminozne kulture:lupine,grahorice,bob,smiljkita i seradela.
Količina sjemena za siderat se povećava od 25 do 100% u usporedbi s uobičajenom količinom zasjetvu iste kulture.
-
Pravo vrijeme za unošenje sideratau tlo kada su siderati razvili dovoljno veliku nadzemnu masu, pa se leguminozni siderati unose kada nadzemna masa donekle odrveni, jer je najveće vezivanje dušika tih siderata nakon cvatnje.
Agrotehničko pravilo koje vrijedi je da siderate treba pokriti tlom, jer se time produžuje koisno djelovanje zelene gnojidbe. Unose se u tlo plugom.
Zelenu gnojidbu smatramo uspješnom ako je nastalo 5 do 8 t/ha organske tvari, a kod leguminoznih siderata ako je nakupljeno 100 do 200 kg/ha dušika.
Zelena gnojidba popravlja strukturu tla, povoljno utječe na pedohigijenu i povećava prinos sljedeće kulture.
-
KOMPOST
Za prosječan sastav uzima se 0,35% dušika, 0,20% fosfora(P2O5),kalija(K2O)0,25% i kalcija(CaO) 2,3%
-
-
Kompost - je smjesa organskih otpadaka gospodarstva,kućanstva,naselja i industrije,prerašđena radom mikroorganizama i faune, a služi kao organsko gnojivo.
U svim kompostima proces humifikacije je išao do kraja,tako da organsku tvar u njima čini trajni humus.
-
U periodu zrenja hrpa se miješa 2-3 puta radi prozračivanja i pritom se izbace tvari neprikladne za proces kompostiranja.
-
STAJSKI GNOJ
Sastav je dosta različit ,praktično se koristi ovakav normirani sastav krutoga stajskog gnoja:050%dušika,0,25%fosfora,0,50%kalija, i 20% organske tvari. Sadrži još korisne tvari poput stimulatora rasta i za tlo vrlo bogatu i korisnu mikrofloru.
10-20t/ha slaba gnojidba,20-30t/ha srednja gnojidba,30-40t/ha jača gnojidba ,više od 40t/ha jaka gnojidba
Trajanje varira, ali se za srednje jaku dozu od 30t/ha računa da je u prvoj godini iskorišteno približno 50%, u drugoj godini 30% i u trećoj godini 20% hraniva koje stajski gnoj sadrži.
Vrijeme unošenja zrelog stajskog gnoja u praksi se povezuje za plodored klimu i teksturu tla. U sušoj klimi gnoj se može unositi dalje od sjetve, a u vlažnoj klimi bliže sjetvi. U teksturno težim tlima stajski gnoj se primijenjuje dalje, a na lakim tlima bliže sjetvi.
-
-
POSLIJEŽETVENI OSTACI
Spaljivanje-najlošiji postupak uklanjanja posliježetvenih ostataka
Malčiranje površine tla posliježetvenim ostacima-malčiranje površine tla sjeckanom slamom djelotvoran je i jednostavan postupak s posliježetvenim ostacima strnih žitarica.
Unošenje posliježetvenih ostataka u tlo-najbolji način uklanjanja posližetvenih ostataka
-
Dubina unosa nadzemnih ostataka kulture mora biti takva da do zaorane organske mase prodire kisik, jer je proces aeroban.
Prinosi su viši i stabilniji ako se prilikom unošenja posliježetvenih nadzemnih ostataka u tlo provede gnojidba dušikom.
-
-
-
-
