Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
EUROPSKE DRŽAVE KROZ PRVU POLOVICU 19. ST. - Coggle Diagram
EUROPSKE DRŽAVE KROZ PRVU POLOVICU 19. ST.
RAZVOJ GRAĐANSKOG DRUŠTVA U EUROPI
Zakonski više nema privilegija rođenjem
Ukinuta podjela na staleže
Stvoreno građansko društvo
Nepovratno mijenjaju društvenu strukturu u Europi
Prosvjetiteljstvo
Američka revolucija
Francuska revolucija
Napoleonovi ratovi
Industrijske revolucije i revolucije 1848./49.
HRVATSKI NARODNI PREPOROD
ILIRSKI POKRET (1835. - 1848.)
:
Pravopisna reforma Ljudevita Gaja
1830.g. Ljudevit Gaj objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja - za ideju slavenske uzajamnosti i pisanje č, ć, š i ž
1831.g. otpočinje Ilirski pokret stvaranje moderne hrvatske nacije
Prijelaz iz feudalnog u građansko društvo - Grof Janko Drašković-pisac prvog hrvatskog političkog programa Disertacija - 1832.
1838.g. Gaj otvara tiskaru
1835.g. Gaj izdaje Novine horvatzke s književnim prilogom Daniczom Horvatszkom, Slavonszkomy
Dalmatinszkom, na kajkavskom narječju
1836.g. preimenovanje u Ilirske narodne novine i književni prilog Danicu ilirsku, na štokavskom narječju
Uveo novi pravopis i štokavštinu, oblikuje jedinstveni hrvatski književni jezik
Izdavanje Novina i Danice
1838.g. prva ilirska čitaonica u Varaždinu, Zagrebu i Karlovcu
Književni časpisi
Kolo
i
Matica ilirska
SRPANJSKE ŽRTVE
1843.g. bečki dvor zabranjuje ilirsko ime Narodne novine
Ivan Kukuljević Sakcinski prvi govor saborskog zastupnika na hrvatskom jeziku
1845.g. „srpanjske žrtve“
Uvođenje hrvatskog književnog jezika
1846.g. na Zagrebačkoj akademiji otvorena katedra hrvatskog književnog jezika
1847.g. zadnji hrvatski staleški sabor, uvođenje hrvatskog kao službenog jezika
VRHUNAC PREPORODA
25.3.1848. Narodna skupština
Zahtjevanja naroda
Program u 30 točaka
Pod utjecajem ideja Francuske revolucije
Jednakost svih građana pred sudom
Sloboda govora i tiska
Sjedinjenje Hrvatskih zemalja
Narodna nezavisnost
HRVATSKA U PRED PREDPREPORODNO DOBA (1815. -1835.)
Problem razjedinjenosti hrvatskih zemalja početkom 19. stoljeća
1816.g. osnovana Kraljevina Ilirija, Dalmacija proglašena kraljevinom
Regionalni identiteti autonomaštvo oslabljena svijest o narodnom
zajedništvu
Posljedice regionalizma: mađarizacija, germanizacija i talijanizacija
Gospodarsko zaostajanje, nema nacionalne gospodarske politike
BANSKA HRVATSKA I VOJNA KRAJINA U PRVOJ POLOVINI 19. ST.
Razvoj građanstva: Andrija Ljudevit Adamić, braća Vranicani
Razvoj gradova: Osijek, Sisak, Karlovac, Rijeka i Senj
Poljoprivredna proizvodnja u Slavoniji industrijska prerada u Rijeci
Slaba obrazovanost građana
MAKSIMILIJAN VRHOVAC zagrebački biskup, političar i mecena,
Zagovara priključenje Dalmacije banskoj Hrvatskoj
Knjižnicu otvorio za javnost PRETEČA
Otvorio tiskaru, tiskao Temelji žitne trgovine Josipa Šipuša
Potiče izgradnju Lujzijanske ceste Karlovac-Rijeka
Poljoprivredna zemlja
Metternichov apsolutizam
„kočijaš Europe“
Ne saziva sabore
Jaka policija
Cenzura
Tajni agenti
germanizacija
BORBA ZA HRVATSKI JEZIK
1815.g. Antun Mihanović: Reč doovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku
1831.g. Pavao Štos: Kip Domovine vu početku leta 1831.
1832.g. Ivan Derkos: Duh domovine nad svojim usnulim sinovima
Matija Smodek predaje hrvatski jezik na Pravnom fakultetu u Zagrebu
Juraj Rukavina Vidovgradski, potkapetan Kraljevine, zahvalio se na hrvatskom jeziku
Hrvatski jezik postaje službeni jezik u Hrvatskoj 23.10.1847.
MAĐARSKI HEGEMONIZAM
1827.g. mađarski uveden kao obvezni
predmet
Josip Kušević:
O municipalnim pravima i statutima kraljevina Dalmacije, Hrvatske i
Slavonij
Ističe posebnost Hrvatske pod mađarskom krunom
POLITIČKE STRANKE
Hrvatska ugarska stranka mađaroni
CILJEVI
uvođenje mađarskog jezika
promađarska politika
očuvanje staleža
konzervatizam
PRISTAŠE
Sitno plemstvo i turopoljsko
Levin Rauch - vođa
Narodna stranka
CIVELJI
ujedinjenje hrvatskih zemalja u H.M.
protiv mađarskog hegonizma
PRISTAŠE
Ljudevit Gaj, Janko Drašković
Dragutin Rakovac i Ljudevit Farkaš
Vukotinvić
BAN JOSIP JELAČIĆ
U travnju 1848. raskida sve veze s Ugarskom i daje naredbe lokalnim vlastima da primaju naredbe samo od njega
Osniva Bansko vijeće
Prva hrvatska vlada
Ukida kmetstvo u Hrvatskoj i Slavonij 25.4.1848.
Potaknut odlukama bečkog dvora
Uvodi prijeki sud
Prvi hrvatski nestaleški sabor
Lipanj i srpanj 1848.
Jelačića u bansku čast svečano uvodi srpski patrijarh Josif Rajačić
Naglašene veze Hrvatske sa Srbima u Ugarskoj
Prihvaća se ideja austroslavizma
Federalna jedinica: Ujedinjena Slovenija, Vojvodina Srpska i hrvatske zemlje
Rat s Mađarima
11.9.1848.
Prvi sukob 29. rujna kod sela Pakozd
nerješeno - Jelačić kreće u Beč
s Windischgratzom gasi ustanak u Beču - 1849. ušli u Budim i Peštu
ožujak 1849. car Franjo Josip - nametnuti ustav
Jelačić ga prihvaća
ugašen nacionalni pokret
PROLJEĆE NARODA
REVOLUCIJE U HASBURŠKOJ MONARHIJI
CILJEVI SOCIJALNIH REFORMI
poboljšanje položaja radnika i seljaka
ukidanje feudalnih odnosa
donošenje gospodarskih reformi
REVOLUCIJA U ITALIJI
siječnja 1848.
Sicilija protiv dinastije Bourbon
u Pijemontu i u Papinskoj državi pod pritiskom liberalnih snaga doneseni novi ustavi
ožujak 1848. – ustanci protiv habsburške vlasti u Milanu i Veneciji
sjevernotalijanske pokrajine udružene s Kraljevinom Pijemontom
bitka kod Custozze i bitka kod Navare
habsburška vojska pobijedila Pijemont
ožujak 1849. Mir u Milanu: državne granice vraćene na stanje prije 1848.
“Rimska republika” – Giuseppe Garibaldi i Giuseppe Mazzini
REVOLUCIONARNA ZBIVANJA U BEČU
suprotstavljanje Talijana i Mađara habsburškoj vlasti
suprotstavljanje Hrvata, Srba, Slovaka i Rumunja mađarskom hegemonizmu
ožujka 1848. revolucija u Beču
ostavka Metternicha
car Ferdinand I. - liberalna vlada
austrijski feldmaršal Radetsky pobijedio Pijemont i talijanske ustanike
Alfred Windischgrätz ugušio revoluciju u Pragu, zatim s Josipom Jelačićem
revoluciju u Beču
MAĐARSKA REVOLUCIJA
ožujka 1848. u Budimpešti proglašeno 12 zahtjeva
Mađari ne priznaju nacionalna prava narodima Krune sv. Stjepana
rat sa Srbima
rujna 1848. ban Jelačić prelazi Dravu i ulazi u Mađarsku
siječanj 1849. Jelačić i Windischgrätz zauzimaju Budimpeštu
travnja 1849.g. u Debrecenu Ugarski sabor svrgava Habsburgovce i proglašava republiku, a Lajos Kossuth postaje prvim predsjednikom
Rusi ulaze u rat na strani Habsburgovaca - 13. kolovoza 1848. bitka kod Vilagosa
Rusi porazili Mađare, Kossuth pobjegao u inozemstvo
FRANCUSKA REVOLUCIJA
26.8.1789.g. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina - temeljni dokument Francuske revolucije
srpnja 1789.g. početak Francuske revolucije
Posljedice
pad francuske monarhije označio početak globalnog opadanja apsolutne monarhije – sve više ju zamjenjuje republika
novi izvor vlasti – narod
početak širenja modernih ideologija –
liberalizam
i
nacionalizam
slabljenje važnosti religije
početak „doba revolucija”
Uzroci
stari poredak (ancient regime)
produbljivanje krize
Utjecaji
razvoj ustavnosti u Europi
razvoj deklaracija i ustava
oslobođenje društva i pojedinca
politički ustroj u Astrijskoj i Pruskoj monarhiji
postojanje Osamnskog carstva i Rusije
USPON I PAD DRUGE REPUBLIKE U FRANCUSKOJ
veljača 1848. revolucija u Parizu, kralj Luj Filip pobjegao, u Francuskoj proglašena Druga republika
vlast su u početku držali radikali, a zatim reakcionarne snage - predsjednik Luj Bonaparte
prosinca 1851. Luj Bonaparte napravio državni udar i sebe proglasio carem Napoleonom III.
POKUŠAJ UJEDINJENJA NJEMAČKE
18.ožujka revolucija u Berlinu: kralj Friedrich Wilhelm IV. pristao na donošenje ustava i sastavljanje liberalne vlade, ali je ubrzo ugušio revoluciju
svibanj 1848. u Frankfurtu osnovan Svenjemački parlament
najviše predstavničko tijelo njemačkih zemalja
donesen ustav - ujedinjena Njemačka proglašena carevinom
vlast je ponuđena pruskom caru, ali je on odbio pa se parlament razišao
AUSTROSLAVIZAM
Česi nastojali izboriti ravnopravan položaj s Nijemcima u Češkoj
František Palacký
lipanj 1848. Sveslavenski kongres u Pragu – Manifest europskim narodima
BEČKI KONGRES
Ciljevi
uređenje Europe nakon Napoleonovog poraza
obnova "starog poretka"
spriječiti revolucije
glavna osoba kongresa – austrijski kancelar
Metternich
Posljedice
Francuska vraćena u granice prije Napoleona
Sveta Alijansa
osnivač Rusija, Hasburška monarhija i Pruska
očuvanje apsolutizma
predviđa intervenciju tamo gdje bi se poredak pokazao ugroženim
širenje Rusije i Prusije
