Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
GLAGOLI, Marija Paun, 3.b - Coggle Diagram
GLAGOLI
OPĆENITO
Promjenjive vrste riječi
kojima se izriče radnja, stanje i zbivanje. Mijenjaju se po licima, a takva se promjena glagola naziva sprezanje (konjugacija) Glagoli su
temelj komunikacije
: izričući radnju, stanje ili zbivanje, njima prenosimo i primamo obavijesti, odnosno komuniciramo
Glagolska vremena
– prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur prvi, futur drugi
Glagolski načini
– imperativ, optativ, kondicional prvi, kondicional drugi
GRAMATIČKE KATEGORIJE GLAGOLA
KATEGORIJE LICA (govornik, sugovornik i negovornik)
KATEGORIJA VIDA ILI ASPEKTA (podatak o svršenosti ili nesvršenosti glagolske radnje)
KATEGORIJA BROJA (jednina i množina)
KATEGORIJA VREMENA (sadašnjost, prošlost, budućnost)
KATEGORIJA NAČINA (način vršenja glagolske radnje)
KATEGORIJA PRIJELAZNOSTI (prelazi li glagolska radnja (ili ne prelazi) na objekt)
KATEGORIJA STANJA (aktiv, pasiv)
GLAGOLSKA VREMENA
Izricnje sadašnjosti
Prezent
Glagolski oblik kojim se izražava sadašnjost. Tvori se od prezentske osnove i nastavka
Nastavci za prezent sastavljeni su od dvaju djielova/morfema: prvi je oznaka za prezent: -e-, -je-, -i-, -a-, a drugi je oznaka za lice i borj: jednina -1. –m, 2. –š, 3. -0 i množina – 1. –mo, 2. –te, 3. – u/-e
Izricanje prošlosti
Prošlost se uglavnom izriče perfektom, aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom. U svakodnevnoj se komunikaciji za izricanje prošlosti najčešće služimo perfektom. Aorist, imperfekt i pluskvamperfekt uglavnom se pojavljuju u književnoumjetničkom funkcionalnom stilu
Perfekt
Glagolski oblik za izricanje prošlosti. Tvori se od nenaglašenoga prezenta pomoćnog glagola biti (sam, si, je, smo ,ste, su) i glagolskoga pridjeva radnog: npr. Sam vidio / vidio sam, si vidjela / vidjela si, je vidio / vidio je
Pluskvamperfekt
Nenaglašeni oblici prezenta pomoćnoga glagola biti pojavljuje se u perfektu kada postavljamo pitanje ili kada nešto želimo posebno naglasiti: Jesmo li se dogovorili? Jeste li svi razumjeli pitanje?
Aorist
Izriče se prošlo svršeno vrijeme, odnosno radnja koja se zbila neposredno prije trenutka kada se o njoj govori. Tvori se uglavnom od svršenih glagola
Tvorba aorista: infinitivna osnova + nastavci
kada osnova završava na samoglasnik, nastavci su –h, -0, -0, -smo, -ste, -še
kada osnova završava na suglasnik, nastavci su –oh, -e, e; -osmo, -oste, oše
Imperfekt
Izriče se prošlo nesvršeno vrijeme, odnosno radnja koja je trajala u prošlosti. Tvori se od nesvršenih glagola
Tvorba imperfekta: osnova (prezentska ili infinitivna) + nastavci
Nastavci za imperfekt sastavljeni su od dvaju dijelova/morfema:
Prvi je oznaka za imperfekt: -a-, -ja-, -ija-
Drugi je oznaka za lice i broj:
jednina – 1. –h, 2. –še, 3. –še
množina – 1. –smo, 2. – ste, 3. -hu
Izriče se pretprošlo vrijeme, odnosno radnja koja se dogodila u prošlosti prije neke druge radnje. Tvori se od imperfekta ili perfekta pomoćnoga glagola biti (bijah/bjeh ili bio sam) i glagolskoga pridjeva radnog: npr. bijah/bjeh vidio, bio sam vidio
Izricanje budućnosti
Futur I.
Glagolski je oblik kojim se izriče buduće vrijeme. Tvori se od nesvršenog prezenta pomoćnoga glagola htjeti (nenaglašeni oblik) i infinitiva: ću pjevati, pjevat ću
Futur II.
Glagolski je oblik kojim se izriče buduće vrijeme. Tvori se od dvovidnoga prezenta pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog (budem pjevao)
GLAGOLSKI NAČINI
Imperativ
Glagolski oblik kojim se izriče zapovijed, zabrana, opomena, savjet, molba i sl. Tvori se od osnove (obično infinitivne) i nastavaka
Tvorba: ima posebne (jednostavne) oblike samo za 2. lice jednine te za 1. i 2. lice množine
Za izricanje zapovijedi u 3. licu jednine ili množine upotrebljava se čestica neka uz glagol u preznetu (neka pjeva, neka pjevaju)
Optativ
Optativ je glagolski način kojim se izražava želja pa se naziva i željni način. Tvori se od glagolskoga pridjeva radnog: Živjeli! Pojavljuje se kao sastavni dio izraza tipa Zdravi bili! Dobro došli!
Kondicional
Glagolski način kojim se izriče pogodba, želja, namjera, mogućnost vršenja radnje i sl. naziva se i pogodbenim načinom. U hrvatskom su jeziku dva kondicionala: kondicional prvi i kondicional drugi
Kondicional I.
Najčešće se izriče radnja koja bi se mogla izvršiti, želja, uvjet, pogodba i sl.: Ne možemo se vratiti u prošlost jer bi nas to uništilo. Kada bismo znali točno što treba učiniti, bilo bi nam lakše. Da me pitao, ne znam što bih mu odgovorio. Tvori se od nenaglašenog aorista pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga (pjevao bih)
Kondicional II.
Najčešće se izriče radnja koja se mogla izvršiti u prošlosti: Da je mogao, Pogrbljeni bi me bio pitao o načinu života modernoga čovjeka. To bi me pitanje bilo vratilo u stvarnost. Ipak bih radije bio ostao zatvorenih očiju. Tvori se od kondicionala prvoga pomoćnog glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga (bio bih pjevao)
GLAGOLSKI PRILOZI
Glagolski prilog sadašnji tvori se od nesvršenih glagola tako da se najprije glagol stavi u 3. lice množine prezenta (npr. trče, misle, slijede), a zatim mu se doa nastavak –ći: trčeći, misleći, slijedeći
Glagolski prilog prošli tvori se od svršenih glagola tako da se na infinitivnu osnovu doda nastavak –vši ili –avši: pročitavši, pobjegavši
GLAGOLSKA STANJA
Glagolskim stanjem izriče se odnos između subjekta u rečenici i glagolske radnje. U hrvatskom jeziku postoje dva glagolska stanja: aktiv (radno stanje) i pasiv (trpno stanje)
aktiv (radno stanje)
(ja) sam pitao
Glagolski oblici kojima se pokazuje da subjekt vrši radnju
pasiv (trpno stanje)
(ja) sam bio pitan
Glagolski oblici kojima se pokazuje da subjekt trpi radnju
Marija Paun, 3.b