Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Marija Jurić Zagorka - Coggle Diagram
Marija Jurić Zagorka
Životopis
Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.
Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana.
Jedno je vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu.
Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti.
-
-
Rođena je kod Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873., a umrla je u Zagreb, 29. studenoga 1957.
-
Novinarska karijera
Listopada 1896. godine izlazi prvi Zagorkin članak, objelodanjen u Obzoru. Članak je bio odraz rodoljubnog i društvenog revolta pod nazivom Egy Percz (Jedan časak).
Mogla je pisati što je htjela, ali anonimno. Zagorku ova diskriminacija ljuti i vrijeđa, ali ju ne iznenađuje. Time započinje svoj uspon u novinarskoj karijeri.
Zagorka se cijeloga života žestoko borila dokazati kako ona jest netko. Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Sabora, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije.
Neko vrijeme je bila urednica Obzora. Surađivala je i u Vijencu i u sarajevskoj Nadi. Počinje pisati romane koji su predstavljali društveni i nacionalni prosvjed. Prvi roman joj je Roblje (1899.), koji je zaslugom Strossmayera izlazio u Obzoru.
Međutim, u književnosti se javlja još crticom Pod sljemenom koja je izlazila u Bršljanu 1886. godine. Pravu čitateljsku afirmaciju stječe ciklusom romana Grička vještica (Male Novine, 1912.-1914.).
-
Literarn rad
Piše komedije, romane, jednočinke i satire, tim daje značaj razvoju hrvatske dramske književnosti.
Njezino scensko djelo je komedija Jalnuševčani (1917.) koja svoje tematsko izvorište crpi jednako iz hrvatske književne tradicije, kao i iz hrvatke zbilje ondašnjeg vremena.
Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Gjalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice.
Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi.
-
-
Djela
Povijesni romani:
Grčka vještica
Knjeginja iz Petrinjske ulice Kći Lotrščaka
Gordana
Kamen na cesti
Kraljica Hrvata
-
Romani:
Roblje
Vladko Šaretić
Republikanci
Tozuki
Kaptolski antikrist
Modri đavo
Plameni inkvizitori
Vitez slavonske ravni
Mala revolucionarka
Nevina u ludnici
