Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
utjecaj liberalnih i nacionalnih ideologija na političke događaje i…
utjecaj liberalnih i nacionalnih ideologija na političke događaje i pokrete u zemljama u sastavu Habsburške monarhije kroz prvu polovinu 19. st.
Habsburška monarhija
Revolucije 1848./1849.
13.3.1848. u Beču demonstranti traže preustroj vladavine, ustav, ukidanje cenzure, obrazovne i sudske reforme
Žrtve među demonstrantima, car je smijenio omraženog kancelara Meternicha i najavio ustav
Ugarska
Nemađarski narodi u Ugarskoj traže određeni stupanj autonomije i ravnopravnost s mađarima, ali Ugari su to odbili
Mađari su zamišljali Ugarsku kao samostalnu i jedinstvenu zemlju od Karpata do Jadrana u personalnoj uniji s Austrijom
Ugari koriste napetosti u Beču te traže i dobijaju veću samostalnost, ukidanje feudalnih povlastica i apsolutizma
-
Neredi u Beču protiv slanja vojske u Ugarsku, Jelačić i Windischgratz guše ustanak te kreću na mađare
Mađari detroniziraju Habsburge s Ugarskog prijetstolja i proglašavaju republiku, car traži pomoć Rusa koji guše revoluciju u Ugarskoj
Slavenski narodi
Česi traže ravnopravnost s nijemcima, što izaziva reakcije njemačkog stanovništva
Slavenski kongres u Pragu, okupljeni su svi slavenski narodi osim Rusa, cilj je bio oduprijeti se njemačkom i ugarskom utjecaju
Austroslavizam-ideja preuređenja Monarhije u ustavnu i saveznu državu gdje bi Slaveni surađivali s državom i postizali svoje ciljeve
Sukobi među Slavenima onemogućili dogovore, u Pragu izbijaju nemiri te vojska rastjerava ustanak i Kongrres
Posljedice revolucija
Destabiliziranje situacije, težnje svih naroda u Monarhiji za autonomnošću
-
Bachov apsolutizam, vladavina Habzburga je neograničena i oslanja se na vojsku, policiju i birokraciju. Uveden je jedinstven upravni, porezni i pravni sustav
-
-
Situacija do 1848.
-
Udruženje karbonara, borili su se za ujedinjenje Italije
Hrvatske zemlje
Revolucije 1848./1849.
Kada se revolucija rasplamsala, Narodna skupština je kralju poslala Zahtjevanja Naroda, program od 30 točaka
-
Jelačić je imenovan banom te odmah raskida sve zeze s Ugarima, što izaziva odobravanje Naroda
Osnovao je Bansko vijeće, raspisao izbore za sabor i ukinuo kmetstvo
Hratski Sabor je zahtjevao preuređenje monarhije na federalne jedinice koje bi se određivale po nacionalnom ključu
-
- Jelačić je bio prisiljen prihvatiti oktroirani ustav, kojim je uspostavljen centralizam i prevlast njemaca, a Hrvatskoj je zajamčio samostalnost u odnosu na Ugare
Posljedice revolucija
-
Car raspušta Sabor jer su izjavili da Hrvatska nema nikakvih zajedničkih poslova s Austrijom te najavljuje obnovu odnosa s Ugarskom
Situacija do 1848.
Staleži su se u strahu od Bečkog apsolutizma i revolucionarnih ideja priklonili Ugarima te postali upravno ovisni o njima
-
Nakon što su se sve Hrvatske zemlje pod Habsburškom vlašću, nije im bilo dozvoljeno ujediniti se.
-
Europa
Revolucije 1848./1849.
-
Povod
-
To je izazvalo nezadovoljstvo poduzetnika i oporba ga je iskoristila za traženje izborne reforme (organizirali su bankete)
Banket koji je predviđen za 22. 2. 1848. vlast je zabranila, što je izazvalo demonstracije i podizanje barikada u Parizu
Vojska je zapucala na pobunjenike, a Luj Filip je abdicirao, proglašena je republika. Situacija se privremeno smirila
Nastavak
Francuska
Na izborima s općim pravom glasa u Francuskoj su pobijedili umjereni republikanci, nije došlo do većih promjena
Izbila je nova, radnička revolucija koja je ugušena uz tisuće žrtava
Luj Napoleon Bonaparte je postao predsjednik, te je suzio slobodu tiska, pravo glasa, postao diktator i proglasio se carem
U Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj su održane demonstracije u znak podrške Francuskim revolucionarima
Italija
U siječnju 1848. je revolucija natjerala Sicilijskog kralja da odobri ustav, a kasnije su ustave dobile većina talijanskih zemalja
-
-
-
Papa Pio IX. pobjegao iz Rima, proglašena je Rimska republika
Francuska je intervenirala i obnovila Papinsku Državu, Kralj Sardinije i Pijemonta Karlo Albert je abdicirao
-
Posljedice revolucija
Ujedinjenje Italije
Nakon više ratova na sjeveru i jugu Italije, došlo je do ujedinjenja Italije 1861.
Nakon bitke kod Solferina, Henri Dunant je pokrenuo osnivanje Međunarodnog crvenog križa
Savez s Nijemcima, uspijeli su pripojiti Papinsku državu i Veneto nakon slabljenja Francuske, ali ne i Istočni Jadran
Ujedinjenje Njemačke
Borba za dominaciju između Pruske i Austrije, prevladava Pruska jer Austrija ima sve više unutarnjih problema
U ratu 1866. Austrija je poražena te prisiljena potpisati mir, usmjeravaju se na Balkanske zemlje
-
Francuska vojska je bila pogažena te primorana napraviti mnoge ustupke, Pruska proglašava Drugo Njemačko Carstvo
Situacija do 1848.
Revolucije
Ustanak u Grčkoj 1821.
Ustanak se pretvorio u rat, stizala je pomoć iz Europe
Zbog problema trgovine žitom, uplele su se velike sile
-
Tajno društvo Eterija,
cilj im je bio protjerati
Osmanlije s Balkana
Ustanak dekabrista 1825.
-
Borba protiv Carskog apsolutizma, ustanak je ugušen
-
-
Politička situacija
Osnovana je Sveta Alijansa koja je imala ulogu boriti se protiv liberalnih ideja i za očuvanje tadašnjeg poretka
Razvija se pojam nacije, sve više naroda teži samostalnosti i ujedinjenju
-