Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

Europske države kroz prvu polovinu 19. st, • počeo se baviti jezikom –…

- - - - • Na Apeninskom poluotoku postupno se provode reforme
      - • Promjenama se odupirao Ferdinand ll. Bourbon (Sicilija)- izbila revolucija i natjerala kralja da odobri ustav
      - • Talijanskom ujedinjenju prepreka je bila habsburška vlast u Lombardiji i Venetu
      - • Bečki dvor bio je suočen s demonstracijama i nacionalnim zahtjevima ostalih naroda
      - • Karlo Albert Savojski krajem ožujka Austriji objavio rat
  - - - •1848. bečki dvor je u problemima
        
        • nezadovoljstvo siromašnih
        
        • težnje građanstva za ukidanje apsolutizma
        
        • nacionalne težnje naroda u Monarhiji
        
        • na vijesti iz Pariza građani Beča izašli su na ulice 13. ožujka tražeći preustroj cijelog sustava vladanja , donošenje ustava, ukidanje cenzure te obrazovnu i sudsku reformu
        
        • na demonstrante je poslana vojska, dva dana kasnije kralj je smijenio kancelara i najavio donošenje ustava
    - - • Kad su Hrvati, Slovaci, Rumunji i Srbi tražili određeni stupanj autonomije i ravnopravnost, ugarske vlasti im nisu izašle u susret
      - • Beč je donio niz mjera- uvedeno opće pravo glasa za muškarce, reformirana državna uprava i ukinuto kmetstvo
      - • Nacionalne težnje naroda dolazile su sve više do izražaja- Česi su tražili ravnopravnost s Nijemcima i autonomiju
      - • Ugarski sabor je formirao svoje zahtjeve za većom autonomijom-formiranje ugarske vlade, ukidanjem feudalnih povlastica i apsolutizma
      - • Beč je udovoljio zahtjevima-> Ugarski sabor u travnju donio niz zakona koji ističu samostalnost Ugarske, uvodi jednakost pred zakonom, opće oporezivanje i ukidanje seljačkih davanja
      - • u lipnju 1848.g. sazvan Slavenski kongres u Pragu- cilj je bio pronaći model slavenske suradnje protiv utjecaja Nijemaca i Mađara
    - - • Slaveni se nisu uspjeli dogovoriti-carska vojska je ugušila ustanak i rastjerala Kongres
    - - • U rujnu 1848.g. u rat protiv Mađara krenula je vojska hrvatskoga bana Josipa Jelačića
      - • U prosincu 1848. cara Ferdinanda je naslijedio nećak Franjo Josip l.
      - • Ugarski sabor u travnju 1849. donio je odluku o detroniziranju Habsburgovaca s ugarskoga prijestolja i uspostavi republike
      - • Car je potražio pomoć Rusije- u kolovozu 1849.g. ruska vojska je ugušila revoluciju u Ugarskoj
      - • U Ugarskoj još traju sukobi između Mađara i ostalih naroda
    - - • Prvo su izbili i neredi na selima jer su seljaci tražili ukidanje ostataka feudalizma i obračunavali se sa zemljoposjednicima
      - • Građani su zahtijevali : veće građanske slobode, ukidanje cenzure i donošenje ustava
      - • Njemački vladari obećali su promjene i najavili donošenje ustava
      - • Revoluciju u njemačkim zemljama potaknula je gospodarska kriza
    - - • Ideje o ustroju zajedničke države bile su različite, najveći problem je bio postojanje malonjemačkoga i velikonjemačkoga programa
      - • Velika Njemačka podrazumijevala bi ujedinjenje svih njemačkih zemalja, uključujući Austriju i tad bi krunu imali Habsburgovci
      - • Mala Njemačka bila bi bez Austrije pod vodstvom pruskih Hohenzollerna
      - • U svibnju 1848.g. u Frankfurtu okupili predstavnici Njemačkoga saveza
      - • Frankfurtski parlament je 1849.g. donio ustav kojim je predviđena federacija njemačkih država, a carska kruna je ponuđena pruskome kralju koju ju je odbio
      - • Pokušaj stvaranja njemačkoga carstva je propao
      - • Revolucije 1848/49 su za posljedicu u većini zemalja imale ukidanje feudalnih društvenih odnosa
      - • U Rusiji nije bilo revolucije, tamo je feudalizam ukinut 1861.g.
- - - - već od kraja 18.st.
        
        francuska nacija
        
        • nastala kao otpor apsolutizmu
        
        • politička zajednica ravnopravnih građana
        
        • borba za društvenu emancipaciju
        
        • kulturni identitet – sredstvo za postizanje cilja
        
        • integracija svih društvenih slojeva u novu zajednicu – naciju
        
        • pojedinac nadređen kolektivnom identitetu
    - - razlike u procesu stvaranja nacije
        
        nijemci
        • imaju zajednički jezik – zajednička kultura i svijest o dugoj zajedničkoj povijesti
        
        • narodi unutar Osmanskog Carstva-prvo podižu oružane ustanke – pa provode preporod
        
        • narodi koji su izgubili državu ili je nisu imali prvo su trebali provesti kulturni preporod-Hrvati, Česi, Srbi, Slovenci i drugi narodi unutar Hasburške monarhije
        
        talijani
        
        • podijeljeni u nekoliko država
        
        • svijest o slavnoj zajedničkoj prošlosti – obrazovani slojevi
        
        • potrebno raditi na osvješćivanju naroda
        
        • pokret za ujedinjenje – risorgimento – puni zamah u 19. st. – konačno ujedinjenje zemlje
      - modernizacijski procesi kasne
        
        • plemstvo ima veliku društvenu i gospodarsku ulogu
        
        • zbog refeudalizacije -seljaci ostaju pasivni, građanski sloj slabo razvijen
        
        • nacija shvaćena kao kolektivitet nadređen pojedincu
- - - - • Hrvatsko-vugerska stranka mađaroni
      - • sitno plemenstvo i turopoljsko
      - • levin Rauch vođa
      - • za uvođenje mađarskog jezika
      - • promađarska politika
      - • očuvanje staleža
      - • konzervatizam
    - - • Narodna iliriska partja 1843. g. preimenovana u Narodna stranka
      - • za ujedinjenje hrvatskih zemalja u Hasburškoj Monarhiji
      - • protiv Mađarskog hegemonizma
  - - - • književni časopis Kolo – Stanko Vraz
      - • Matica ilirska – izdavanje knjiga – prva objavljena knjiga Osman Ivana Gundulića
      - • Ivan Kukuljević Sakcinski prvi govor saborskog zastupnika na hrvatskom jeziku
    - - • Trojedna kraljevina Hrvatske,Dalmacije i Slavonije
      - • Austroslavizam - federalizacija Monarhije
      - • dogovori između Hrvatskog sabora i Ugarske vlade su propali
      - • bečki dvor spreman na obračun s mađarima
      - • za rat s mađarima se sprema i Jelačić
      - • 11. rujna 1848. g. Jelačić je zaratio s Mađarima
      - • Jelačić slama revoluciju u Beču
      - • “zimska vojna” - Poraz Mađara
      - • Rat završen porazom Mađara
      - • „Formalno” ujedinjenje hrvatskih zemalja
      - Franjo Josip I.
        
        • 4.ožujka 1849.
        
        • oktroirani ustav
        
        • Nova centralizacija države
        
        • Zajamčio samostalnost Hrvatske u odnosu na Mađarsku u rujnu iste godine Jelačićevim proglasom ustav postaje važeći i u Hrvatskoj