Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

ep u pet pjevanja

pjevanja

Četa

Harač

Noćnik

Kob

Agovanje

Ideja

Inspiracija

Književnopovijesni kontekst

Hrvatski romantizam

Obilježja romantizma u epu

Teme

Književna forma

Romantičarski lik

nacionalno povijesne

folklor

pejzaž

mistična tematika

Smail-agin logor u mraku

Bauokva pjesma

slavenska antiteza

vokativ umjesto nominativa

aforističnost

epski deseterac

crnogorska pobjeda nad Turcima

egzotilčan crnogorski prosto

Harač (noć, tamni olujni oblaci, munje, gromovi)

izdvojeni pojedinac u sukobu sa sredinom i samim sobom

verterovski i bajronovski lik

demonski lik

spjev, a ne ep

asimetrična raspodjela građe

Tema

Likovi

protuturska tematika

smrt turskoga silnika Smail-age Čengića u sukobu sa Crnogorcima

vizija propasti zla

propast Turskog Carstva

ne drži se povijesne istine

jedan povijesno nevažan događaj umjetnički obrađuje

suvremeni povijesni događaj

smrt turskoga silnika Smail-age Čengića

radnja se odvija na različitim mjestima

započinje u Stolcu, a kasnije se odvija u Crnoj Gori te na Gackom polju

u prikazu Turaka oslanja se na putopis Pogled u Bosnu brata Matije

o događaju mogao je čitati u novinama ili čuti od nekog Crnogorca

lik Smail-age

buduća sudbina Turskog Carstva

spoj Mažuranićeva književnoga stvaralaštva i političkoga djelovanja

Mažuranićeva (preporodna) ideologija

u svećenikovu govoru

upozorava na samovolju i okrutnost Turskoga Carstva

potrebu ujedinjenja kršćanskoga svijeta u rušenju Carstva

kritizira europsku politiku

naglašava važnost domoljublja i religioznosti

in medias res

opisuje se Smailagino nasilništvo

Smail-aga je bijesan jer Crnogorci hrabro podnose muke

zapravo je tragično osamljen, nasiljem i okrutnošću smiruje svoj nemir

osim kršćana ubija i svog sunarodnjaka Duraka

Durak i njegov sin Novica mole za milost

Smail-aga je nepopustljiv

pjevanje završava Durakovom smrću

Novica odlazi na crnogorsku stranu

osveta očeve smrti

putuje samo noću, a danju se skriva

poznat kao „krvnik Crne Gore“

spremanje čete na osvetnički pohod

epizoda sa svećenikom

dočekuje četu u brdima i drži govor o domovini

Novicu svećenik preobraća u kršćansku vjeru

skupljanje harača

bijeda kršćanske raje

sramota Smail-age

bacio je koplje na zarobljenike, a pogodio slugu

misli da će sramotu izbrisati većom surovošću

Bauk pjeva pjesmu o Rizvan-agi i njegovoj sramoti

razljućuje Smail-agu jer aludira na njegov neuspjeh

Smail-aga želi ostati zapamćen kao junak

četa je spremna za napad

pogibaju aga i Novica

lutka odjevena u aginu odoru koja se klanja pri svakom trzaju

potpuna suprotnost silniku iz prvoga pjevanja

svaki će silnik i tiranin na kraju završiti kao Smail-aga i postati lutka povijesti

simbolično značenje prizora

Smail-aga

Četa

bajronovski demonski lik

krvnik

svoju silu pokazuje na jadnoj i bespomoćnoj raji

nema milosti ni prema neistomišljenicima

ubija ljude kako bi se oslobodio vlastitoga osjećaja nemoći

tašt i ohol

želi ostati zapamćen kao junak

bijesan kada čuje da je opjevan kao loš ratnik

kada dobije priliku biti junak pokazuje se kukavicom

prenaglašeni osjećaji, demonska priroda

silazna putanja u razvoju lika

mrki vuk, silan arslan, gorska zvijer → krotko, smjerno Ture

složan kolektiv

utjelovljuje osobine naroda

skromnost, hrabrost, religioznost, domoljublje, spremnost na smrt i žrtvu za domovinu

vodi ih vjera

imaju zajednički cilj

Novica koji jedini nije autentični dio čete pogiba

bio je preobraćenik

bilo koji potlačeni narod

uzlazna putanja u razvoju lika