Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića
ep u pet pjevanja
pjevanja
Četa
Harač
Noćnik
Kob
Agovanje
Ideja
Inspiracija
Književnopovijesni kontekst
Hrvatski romantizam
Obilježja romantizma u epu
Teme
Književna forma
Romantičarski lik
nacionalno povijesne
folklor
pejzaž
mistična tematika
Smail-agin logor u mraku
Bauokva pjesma
slavenska antiteza
vokativ umjesto nominativa
aforističnost
epski deseterac
crnogorska pobjeda nad Turcima
egzotilčan crnogorski prosto
Harač (noć, tamni olujni oblaci, munje, gromovi)
izdvojeni pojedinac u sukobu sa sredinom i samim sobom
verterovski i bajronovski lik
demonski lik
spjev, a ne ep
asimetrična raspodjela građe
Tema
Likovi
protuturska tematika
smrt turskoga silnika Smail-age Čengića u sukobu sa Crnogorcima
vizija propasti zla
propast Turskog Carstva
ne drži se povijesne istine
jedan povijesno nevažan događaj umjetnički obrađuje
suvremeni povijesni događaj
smrt turskoga silnika Smail-age Čengića
radnja se odvija na različitim mjestima
započinje u Stolcu, a kasnije se odvija u Crnoj Gori te na Gackom polju
u prikazu Turaka oslanja se na putopis Pogled u Bosnu brata Matije
o događaju mogao je čitati u novinama ili čuti od nekog Crnogorca
lik Smail-age
buduća sudbina Turskog Carstva
spoj Mažuranićeva književnoga stvaralaštva i političkoga djelovanja
Mažuranićeva (preporodna) ideologija
u svećenikovu govoru
upozorava na samovolju i okrutnost Turskoga Carstva
potrebu ujedinjenja kršćanskoga svijeta u rušenju Carstva
kritizira europsku politiku
naglašava važnost domoljublja i religioznosti
in medias res
opisuje se Smailagino nasilništvo
Smail-aga je bijesan jer Crnogorci hrabro podnose muke
zapravo je tragično osamljen, nasiljem i okrutnošću smiruje svoj nemir
osim kršćana ubija i svog sunarodnjaka Duraka
Durak i njegov sin Novica mole za milost
Smail-aga je nepopustljiv
pjevanje završava Durakovom smrću
Novica odlazi na crnogorsku stranu
osveta očeve smrti
putuje samo noću, a danju se skriva
poznat kao „krvnik Crne Gore“
spremanje čete na osvetnički pohod
epizoda sa svećenikom
dočekuje četu u brdima i drži govor o domovini
Novicu svećenik preobraća u kršćansku vjeru
skupljanje harača
bijeda kršćanske raje
sramota Smail-age
bacio je koplje na zarobljenike, a pogodio slugu
misli da će sramotu izbrisati većom surovošću
Bauk pjeva pjesmu o Rizvan-agi i njegovoj sramoti
razljućuje Smail-agu jer aludira na njegov neuspjeh
Smail-aga želi ostati zapamćen kao junak
četa je spremna za napad
pogibaju aga i Novica
lutka odjevena u aginu odoru koja se klanja pri svakom trzaju
potpuna suprotnost silniku iz prvoga pjevanja
svaki će silnik i tiranin na kraju završiti kao Smail-aga i postati lutka povijesti
simbolično značenje prizora
Smail-aga
Četa
bajronovski demonski lik
krvnik
svoju silu pokazuje na jadnoj i bespomoćnoj raji
nema milosti ni prema neistomišljenicima
ubija ljude kako bi se oslobodio vlastitoga osjećaja nemoći
tašt i ohol
želi ostati zapamćen kao junak
bijesan kada čuje da je opjevan kao loš ratnik
kada dobije priliku biti junak pokazuje se kukavicom
prenaglašeni osjećaji, demonska priroda
silazna putanja u razvoju lika
mrki vuk, silan arslan, gorska zvijer → krotko, smjerno Ture
složan kolektiv
utjelovljuje osobine naroda
skromnost, hrabrost, religioznost, domoljublje, spremnost na smrt i žrtvu za domovinu
vodi ih vjera
imaju zajednički cilj
Novica koji jedini nije autentični dio čete pogiba
bio je preobraćenik
bilo koji potlačeni narod
uzlazna putanja u razvoju lika