Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska epika od Marulića do Mažuranića - Coggle Diagram
Hrvatska epika od Marulića do Mažuranića
Marko Marulić, Judita
Hrvatski nacionalni ep
Dovršena 1501, objavljena 1521.
Najstarije dulje pripovjedno djelo u stihu na hrvatskome jeziku
Biblijsko-vergilijanski ep
Pripada univerzalnoj Judeokršćanskoj tradiciji
Žena kao glavni junak
Napisan stilom koji humanističke i renesansne europske književnosti
Napisana kao upozorenje na suvremenu osmansku opasnost
Napisana u vrijeme Drugoga osmansko-mletačkog rata
Estetski uzornoga epskog teksta koji promiče univerzalne kršćanske vrijednosti
Brne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada (1584.)
Potencijalni motivi nacionalne epopeje
Smrt Nikole Šubića Zrinskog
Smrt sultana Sulejmana I. Zakonodavca
Otpor ugarsko-hrvatskih branitelja
Sudjelovanje u opsadi velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića
Osmanska opsada ugarske utvrde Siget
Obilježja
Mjestimice razvučeni motivi
Stil i pjesnička sintaksa koji u estetskome pogledu znatno zaostaju za Juditom
Nesimetrična kompozicija
Dvostruko kraći ep od Marulićeve Judite
Ivan Gundulić, Osman (1826.)
Nastalo više od stotinjak godina poslije Judite
Svjestan činjenice da u književnosti njegove sredine nedostaje veliko epsko djelo na narodnome jeziku
Epska obrada nasilnoga svrgnuća sultana Osmana II. 1622. godine, tasovskim stilom
Miješanje povijesno potvrđenih i izmišljenih događaja i likova
Unošenje čudnovatih motiva u pretežito povijesno realistički koncipiran epski svijet
Nedostaju 14. 1 15. pjevanje
Kanonska epska djela
Oba djela povezuje isti stih - deseterac s cezurom, odnosno stankom iza četvrtoga sloga
Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1765., 1759.)
Izmjena proznog pripovijedanja i pjesama
Djelo namijenjeno slabije obrazovanoj publici koja ne može čitati historiografsku literaturu na talijanskome i na latinskome jeziku
Temeljna društvena uloga - prikazivanje važnih povijesnih događaja i ličnosti, najvećim dijelom povezanih s kršćansko-osmanskim ratovima
Atribut slovinski
povijesno-regionalna inačica suvremenoga pridjeva slavenski
Njegovo je stvarno značenje u djelu znatno suženo
Najveći se broj pjesama tematski povezuje s autorovom užom domovinom
Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik (1762., 1779.)
Manje epskih obilježja od Kačićeva djela
Nedostaci
Epski pripovjedač
Glavni junak i antagonist
Čvrsta pripovjedna struktura
Dva suprotstavljena tabora
U stručnoj literaturi - pučko-prosvjetiteljski ep
Epska obilježja
Podjela na naslovljene dijelove, odnosno pjevanja i rudimentarno pripovijedanje
Deseterac sa cezurom iza četvrtoga sloga
Umjesto epskoga pripovjedača - lik satira koji u obraćanju Slavoncu kudi domaće običaje „turskim skulama"
Kritike i pohvale već nakon prvoga izdanja
Kritike i pohvale već poslije prvoga izdanja
Jedan od kulturno povijesno najvažnijih tekstova hrvatske književne kulture toga razdoblja
Dimitrije Demeter, Grobničko polje (1842.)
O povijesno nepotvrđenoj bitci i o pobjedi hrvatske plemićke vojske nad jedinicama mongolskog osvajača Batu-kana
Miješanje osobne reminiscencije i prikaz bitke u različitim strofama i stihovima s pojašnjenjima u proznim bilješkama
Romantičarski spjev
Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića (1846.)
Autor Osmanove najpoznatije dopune
Izvrstan poznavatelj Gundulićeva Osmana
Najvažnije književno djelo preporodnoga razdoblja
Sintetizirao gundulićevsku i južnoslavensku kršćansku usmeno epsku tradiciju
Pjesničkim jezikom
Izmjenom deseteračkih i osmeračkih stihova
Antiislamskim motivima
Prazno mjesto nacionalnoga epskog junaka
Glavni lik - negativac, vođa „protivničke strane"