Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
REKIGIJE I UMJETNOST STAROG ISTOKA, Selkis - božica škorpiona i liječenja,…
REKIGIJE I UMJETNOST STAROG ISTOKA
EGIPAT
BOGOVI I PRIKAZ BOGOVA
Razvili su bogatu mitologiju stvorili panteon od više stotina božanstava koje su štovali i podizali im kipove i hramove.
Vjerovali su u bogove koji stvaraju svijet i sva bića.
Bogovima su pridijevali ljudske i životinjske oblike, prinosili im žrtve i gradili hramove.
Štovali su i sveze životinje.
Bogovi: Nun, Ra, Amon-Ra, Amaunt, Mut, Khepri, Atum, Šu,Gen, Nut, Set, Izida, Hathor...
Najpoznatiji mitovi
Mit o Ozirisu, Izidi, Horusu i Setu
Egipatska religija obiluje mnogobrojnim mitovima. Najpoznatiji su mitovi o Ozirisu i Izidi i borbi između Horusa i Seta. Detaljno ih je opisao grčki pisac Plutarh (o. 46. – iza 120. g. po Kr.).
mit o stvaranju
IZGLED I DIJELOVI HRAMA
Razvoj staroegipatskih hramova može se pratiti od prvih preddinastijskih svetišta koja su bila sastavni dio svakog staroegipatskog preddinastijskog naselja.
Ove građevine bile su izrađene od trske, tkanine i građevnog drveta s jednostavnom funkcijom pružanja utočišta bogovima. Tijekom više od četiri tisuće godina staroegipatske povijesti ova primitivna svetišta razvila su se u hramske komplekse izrađene od kamena i opeke.
Njihova prvobitna jednostavna funkcija također se mijenjala tijekom stoljeća da bi u razdoblju vrhunca staroegipatske države (Novo kraljevstvo, 18. do 20. dinastija, o. 1550.-1069. g. pr. Kr.) hramski kompleks postao mjesto s mnogobrojnim funkcijama.
Dijelovi hrama: Vanjsko dvorište, hipostilna dvorana, unutrašnja komora, sobe i kripte, svetište.
NEKI EGIPATSKI HRAMOVI SU
Izidin hram na otoku File
Grobni hram Ramzesa II. u Abu Simbelu
Hram faraonke Hatšepsut u Deir el-Bahari
Amonov hram u Tebi
PIRAMIDE
Piramide u Egiptu su jedino od sedam čuda Starog svijeta koje je ostalo sačuvano i u čijim ljepotama još uvijek uživaju brojni turisti.
Egipatski su vladari gradili grobnice u obliku piramida za zagrobni život. Najpoznatije piramide izgradili su u Gizi nedaleko od Kaira tijekom 26. st. pr. Kr. faraoni Keops, Kefren i Mikerin.
Najviša piramida sagrađena je za vladavine Keopsa. Zbog visine od 147 metara dobila je naziv Velika piramida. Keopsov sin Kefren izgradio je piramidu visoku 143,5 metara dok je Mikerinova piramida visoka «samo» 65 metara.
Uz Keopsovu i Mikerinovu piramidu nalazi se skupina manjih piramida prozvanih Piramidama kraljica. Vjerojatno su građene za žene iz faraonove obitelji.
Ispred Kefrenove piramide je podignut dvadeset metara visok kip sfinge – lika lava s ljudskom glavom. Podatci o gradnji Keopsove piramide sačuvani su u Herodotovoj Povijesti.
KULT ZAGROBNOG ŽIVOTA
Kult mrtvih ima posebnu ulogu – veličanstveni grobovi (piramide, mastabe, špiljski grobovi), balzamiranje mrtvih i bogati grobni prilozi trebali su omogućiti nastavak zemaljskoga života u kraljevstvu mrtvih. Onostranost obuhvaća nebo i podzemlje, pri čemu je važno podzemlje, gdje bog sunca odlazi svake noći i sjedinjuje se s Ozirisom te svojim svjetlom i stvoriteljskom riječju osposobljuje za obnovljeni život. Tijelo ostaje u podzemlju, a duša (Ba) je oslobođena i može doći do neba. Sjedinjenjem duše i tijela život se uvijek obnavlja.
MUMIFICIRANJE- Unutarnje organe vadili su iz tijela i spremali u kanopske vaze koje su, prema vjerovanjima Egipćana, čuvala četiri demona, Horusova sina.
EGIPATSKA KNJIŽEVNOST
Najstariji su tekstovi (2778. do 2250. pr. Kr.) formule uklesane u zidove faraonskih grobnica, a među njima su himni, obredni tekstovi, magične izreke, tekstovi vjerske promidžbe. U nekima iz grobnica drugih istaknutih osoba opisuju se pojedini prizori oslikani na zidovima. Ima medicinskih tekstova i mudrih izreka. Nakon duboke krize i preobrazbe društva (2250. do 2160. pr. Kr.), ističu se »Mudračevi prijekori« (princa Ipua) i »Očajnikov razgovor sa svojom dušom«, »Harfistova pjesma«, »Nauk za Merikaru« i drugo.
Tekstovi sarkofaga i knjige mrtvih.
KIPARSTVO
Egipatsko kiparstvo spada u najveća ostvarenja ove civilizacije, ne samo zbog velikog broja, nego i zbog stalnog odražavanja vrijednosti kroz 3000 g.
U Starom carstvu kiparstvo je tijesno vezano uz nadgrobnu arhitekturu, a kako su same grobnice bile hiper-dimenzionirane, tako će i skulpture biti monumentalne.
Sfinga iz Saqqare, najstarija i najveća egipatska skulptura, je simbol božanskog ujedinjenja ljudske mudrosti i životinjske snage. Nalazi se ispred kompleksa piramida u Gizi i njena glava, koja je kasnije isklesana, navodno predstavlja samog Kefrema.
Kipovi faraona stavljaju se ispred i unutar grobnih hramova. Kipovi idealizirano predstavljaju pokojnika, a svrha kipa je da pokojnik kroz svog dvojnika (ka) uspostavi vezu sa nebom.
RELIGIJA I UMJETNOST INDIJE
RELIGIJA DRAVIDA
Dravidi su se doselili na obale rijeke Inda u današnjem Pakistanu već u 4. tisućljeću pr. Kr. Tu su razvili jednu od najstarijih i najrazvijenijih civilizacija koja je cvala između 2700. i 1800. pr. Kr. Za usporedbu, Keops gradi veliku piramidu kod Gize 2590. pr. Kr. Dok je egipatska civilizacija u zapadnom svijetu poznata oduvijek, dravidska se kultura počela otkopavati tek 20-ih godina prošloga stoljeća.
Svoje domove Dravidi su gradili od opeka, kao i Sumerani ili Babilonci, ali su je pekli na vatri za razliku od naroda Mezopotamije koji su je sušili na suncu. U gradu su postajala skladišta, žitnice i trgovine. Očito su bili vrlo organizirani i napredni. Imali su i standardizirane mjere, pogotovo za masu, što je bilo važno za trgovanje. Usto su bili vrhunski obrtnici.
Što se tiče religije, pretpostavlja se da je postojao neki prvotni oblik hinduizma.
RELIGIJE NARODA ARJA I INDIJACA
Bili su mnogobošci
Brahma, Višu i Šiva
BRAHMANIZAM
Indijski vjerski, tradicijski i društveni sustav što se temelji na religiji indijskih Arijaca
Najstariji njegov oblik zasniva se na tekstovima Veda (II. do I. tisućljeće pr. Kr.), a potom se od velikih epova Mahābhārate i Rāmāyane (polovicom I. tisućljeća pr. Kr. do druge polovice I. tisućljeća) preko obrednih tekstova yogističkog i magijskog sadržaja, tantra (od druge polovice II. tisućljeća) i pokreta predanosti bogu, bhakti (u II. tisućljeću), razvija do pokreta buđenja indijske vjerske i civilizacijske samosvijesti u XIX. i XX. st. Od XIX. st. prevladava na Zapadu za brahmanizam naziv hinduizam (prema perz. hindu: rijeka, tj. Ind; naziv za stanovnike uz Ind i preko njega), dok se pojam brahmanizam vezuje uz starije razdoblje (do XIII. st.).
HINDUIZAM
Hinduizam je jedna od najstarijih religija na svijetu. Nastala je oko 2000. g. pr. Kr. u Indiji, gdje je i dalje većinska religija. Temelji se na svetim tekstovima, a njezini vjernici zovu se hinduisti.
Hinduistička religija danas u svijetu broji oko 700 milijuna vjernika. Dominantna je u jugoistočnoj Aziji, posebno u Indiji i na Baliju. Hinduizam se temelji na više kategorija tekstova. Posebno se izdvajaju Vede, koje su bile pisane od 1800. g. pr. Kr., i epopeje, pisane od 700. g. pr. Kr.
Postoji više tisuća bogova u hinduizmu. Svi su oni prikaz jednog jedinstvenog Bića koje je postojalo prije svega i nalazi se posvuda. U razdoblju kada su bile pisane Vede, vladar neba Indra bio je jedan od glavnih bogova. Kasnije su Brahman, Višnu i Šiva postali najvažniji bogovi.
BUDIZAM
Budizam nije prava religija, već više etika, filozofija ponašanja. Danas postoji oko 700.000.000 budista, koji su smješteni po cijeloj Aziji, a ima ih, u znatno manjoj mjeri, i na drugim kontinentima. Osnivač budizma je Siddharta Gautama (Zidarta Gotama) – Buddha (Buda), rođen u današnjoj državi Nepal oko 560. pr. Kr., a umro 480. pr. Kr. Po njemu je budizam i dobio ime.
Budizam je proistekao iz hinduizma, pa je preuzeo neke elemente hinduističkog nauka. Buda je u stvari, reformirao hinduizam, odnosno nešto prihvatio, ali nešto i izbacio ili promijenio. Tako npr. i budisti vjeruju u reinkarnaciju i zakon karme (svatko će se u narednom životu roditi u onom obliku koji je zaslužio svojim sadašnjim načinom života), ali odbacuju podjelu društva na kaste i strogi hinduistički način isposništva.
RAMAYANA
Ramayana je mit o spletki kojom je Rama, božanski junak i kralj, uklonjen s prijestolja, a njegova žena Sita je odvedena u Šri Lanku. Rama je utjelovljenje pravednosti i smatraju ga jednim od deset avatara (utjelovljenja) boga Višnua.
Indijski je ep. Tekst kakav je konstruiran u kritičkom izdanju nastao je vjerojatno negdje u razdoblju između 4. stoljeća pr. Kr. i 2. stoljeća poslije Krista, pripisan pjesniku Valmīkīju. Ep je podijeljen u sedam knjiga (kāṇḍa), a sastoji se od 24.000 stihova.
MAHABHARATA
Mahabharata je vjerojatno najveći ep u svjetskoj književnosti. Po predaji obuhvaća sto tisuća šloka odnosno dvostiha od po 32 sloga. Ustvari, predajom su se kroz tisućljeća oblikovale dvije okvirne recenzije sanskrtskog teksta u Indiji: sjeverna od 82 tisuće šloka i južna od 95.600 šloka. U kritičko su izdanje ušle od toga 73.900 šloka. Tih je, dakle, 147.800 stihova desetak puta više od 15.700 heksametara "Ilijade" ili preko dvanaest puta više od 12.100 heksametara "Odiseje" koji su po dužini usporedivi sa šestnaestercem šloke.
VEDE
Vede (sanskrt za znanje) su najstarije svete staroindijske knjige, i najstariji hinduistički sveti tekstovi (poezija, filozofski dijalozi, mitovi i ritualni napjevi) koje su sastavili Arijci prije oko 3.500 godina[1]. One su se stoljećima prenosile usmenom predajom i konačno redigirane koncem 6. stoljeća prije Krista. Osim stihova i tekstova, sadrže i pravila pokreta, himne, molitve i poeziju. Hinduisti ga drže za osnovni izvor znanja i svetih osnova njihove vjere, ali su također i jedan od najstarijih oblika žive kulturne baštine na svijetu.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Niste prijavljeni
Pomoć
Povezane promjene
Posebne stranice
Ispis/izvoz
Stvori knjigu
العربية
English
LEONARDA LOVRIĆ, 1.C
