Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Drugo razdoblje u svjetskoj književnosti ili kasni modernizam, image,…
Drugo razdoblje u svjetskoj književnosti ili kasni modernizam
Trajanje: od 1929. do 1952.
Teatar (kazalište) apsurda,antidrama
Apsurd - "besmislica, besmisao; ono što se protivi zdravorazumskom zaključivanju, nešto nemoguće, neizvedivo"
Razoreni elementi dramske strukture tradicionalnog kazališta: nema dramske radnje, nema karakterizacije likova, govor likova je smiješan, likovi su apsurdnih misli
Razvija se u drugoj polovici 20. stoljeća
Predstavnici:
Eugene Ionesco (djela: Ćelava pjevačica, Stolice)
Samuel Beckett (djelo: U očekivanju Godota)
teme antidrame su: samoća, strah, promašenost, izostanak komunikacije, izostanak smisla
Obilježja
Dominacija proznih i dramskih vrsta - većinom se pišu romani i drame
Utjecaj filozofije egzistencijalizma - sve je stvar osobnog izbora, odnosno ljudi nisu unaprijed određeni već imaju slobodu i odgovornost izabrati što će postati -
Jean-Paul Sartre
Razaranje klasičnih formi - pišu se romani-eseji, eksperimentira se s tehnikama pisanja...
Predstavnici
Lirika
Federico Gracia Lorca
Pablo Neruda
Thomas Stearns Eliot
Jacques Prevert
Epika
Ernest Hemingway - pripadnik "izgubljene generacije"
William Faulkner - roman
Krik i bijes
Jean-Paul Sartre - roman
Mučnina
Albert Camus - romani
Stranac, Kuga
Drama
Eugene Ionesco
Samuel Beckett
Bertol Brecht
Epski teatar
Predstavnik: Bertolt Brecht (djela: Majka Hrabrost i njezina djeca, Život Galilejev) - „kazalište priča, a gledatelj sudi”
Karakteristike: poučava i utječe na društvenu svijest, odbacuje tradicionalnu dramsku strukturu i uvodi epske scene, nema činova; nižu se scene, opširne didaskalije
Drama treba djelovati na razum, a ne na osjećaje gledalaca
Brechtov teatar priča o nečemu što se dogodilo u prošlosti, a u sadašnjosti to ponavlja u svrhu pouke
Brechtov didaktički teatar navodi gledatelje na razmišljanje i zauzimanje kritičkih stavova
Eni Špada, 4.a
