Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Kako organizimi dolaze do hrane i kako je upotrebljavaju - Coggle Diagram
Kako organizimi dolaze do hrane i kako je upotrebljavaju
Svi organizmi na Zemlji trebaju energiju. Za sve njih izvor energije jesu organske (hranjive) tvari. No velika je razlika u načinu na koji organizmi dolaze do organskih spojeva stoga ih možemo podijeliti na
autotrofne
i
heterotrofne
organizme.
Autotrofni organizmi
Autotrofni organizmi
sami iz anorganskih spojeva (ugljikova dioksida i vode) stvaraju organski spoj (šećer i glukozu), odnosno hranu.
Glukoza
je jednostavan šećer, zvan još grožđani i krvni šećer. Osnovno je gorivo stanica našeg tijela.
Proces kojim autotrofni organizmi s pomoću Sunčeve energije stvaraju organske spojeve, naziva se
fotosinteza
.
Biljke u procesu fotosinteze
Procesom fotosinteze nastaju:
HRANA (HRANJIVE TVARI)
Hranjive tvari
su tvari u hrani koje naše tijelo koristi kako bi moglo pravilno funkcionirati i održati dobro zdravlje.
Hranjive tvari
potrebne su nam za energiju, za obnovu tjelesnih stanica, za rast i razvoj, otpornost na bolesti i za još mnogo funkcija u našem organizmu.
To su:
Ugljikohidrati
Bjelančevine
Masti
Biljna vlakna
Minerali
Vitamini
Voda
KISIK
Kisik
je kemijski element.
Bezbojan plin, bez boje, okusa i mirisa
Teži od zraka.
Za proces fotosintezu im treba:
KLOROFIL
Zelena tjelašca koja uz pomoću Sunčeve svjetlosti daju biljkama boju.
UGLJIČNI DIOKSID
Ugljikov dioksid je kemijski spoj od dva atoma.
Je plin koji se pod standardnim tlakom i temperaturom nalazi u Zemljinoj atmosferi.
SUNČEVA SVJETLOST
Procesom fotosinteze
svjetlosna
se
energija
Sunca preoblikuje u
kemijski vezanu energiju
u obliku
glukoze
.
VODA
Prozirna tekućina bez okusa i mirisa. Jedan od najvažnijih životnih uvjeta.
BILJKA
Korijen
Služi učvršćivanju izdanka i opskrbljivanju biljke vodom i mineralnim tvarima iz tla.
List
Na donjoj strani lista nalazi se
puči.
Kroz puči lista odvija se transpiracija.
Transpiracija
je isparavanje višak vode iz biljka.
Zelenu boju daju im kloroplasti.
6co2 + 6h2o → c6h12o6 + 6o2
Hetrerotrofni organizmi
Ti organizmi ne mogu upotrebljavati svjetlosnu energiju Sunca za stvaranje hrane, nego hranu nalaze u svojem okolišu.
Heterotrofni organizmi
uzimaju hranom gotove organske spojeve.
Razlagači
Saprofiti
sudjeluju u procesima razgradnje organskih spojeva.
Hifa
je duga, razgranata i končasta struktura gljiva.
Razlagači
razlažu uginule organizme do
vode
,
ugljičnog
dioksida
i
mineralnih tvari
, a to je potrebno biljkama u procesu fotosineze i zato kažemo da
hrana u prirodi kruži
.
Stanica
Dijeli se na
biljnu
i
životinjsku
stanicu
.
Stanična membrana
Polupropusna je, a to znači da u stanicu propušta samo one tvari koje stanica treba.
Stanična membrana
je tanka opna koja dijeli stanicu od okoliša.
Osnovna građevna jedinica svih živih bića.
Hranidbeni mjehurići
Hrana u stanicu ulazi kroz udubljenje koje nazivamo
stanična usta
.
Ameba
oko sitnog plijena stvara
lažne nožice
kojima ga obuhvaća i potom unosi u stanicu.
Nakon ulaska u stanicu čestica hrane u citoplazmi papučice i amebe spoji se s mjehurićem koji sadržava enzime za probavu te se stvori
hranidbeni mjehurić
u kojemu dolazi do razgradnje hrane.
S OBZIROM NA NAČIN PREHRANE MOGU BITI:
Svežderi
Svežderi
su organizmi koji kombiniraju hranu biljnog i životinjskog podrijetla.
Zubalo: svi zubi podjednako razvijeni namijenjeni biljnoj i životinjskoj hrani
Paraziti
Paraziti
su organizmi koji iskorištavaju druge organizme kako bi došli do hrane.
Neki od njih se hrane krvlju, npr. pijavice. Pojedini paraziti žive u drugim organizmima i od njih uzimaju hranu. Npr. trakavica, dječja glista i trihinela.
Mesožderi
Često ih nazivamo i predatorima.
Zubalo: očnjaci/koljači + oštri kutnjaci/derači
Mesožderi
se hrane drugim životinjama.
Imaju jake očnjake kojima hvataju i ubijaju plijen te prve kutnjake ili derače kojima kidaju meso.
Hrana im je visokokalorična, bogata bjelančevinama i mastima.
Za preživljavanje trebaju manju količinu hrane - kratko probavilo.
Biljožderi
Biljke koje jedu ne sadržavaju veliku količinu hranjivih tvari i teško se razgrađuje u probavilu.
Biljožderi
se hrane biljkama ili njihovim dijelovima.
Drugi se biljožderi, npr. neke ptice i neki šišmiši, hrane sjemenkama i/ili plodovima koji sadržavaju puno više energije.
Zubalo: oštri sjekutići + krezubina + plosnati kutnjaci
Za preživljavanje trebaju veću količinu hrane - jako dugo probavilo (20 i više puta veće nego tijelo).
PROBAVA
Probava
je proces koji se događa u probavnom sustavu a razgrađuje hranu mehanički i kemijski.
Neprohodno probavilo
Neprohodno probavilo i
ma samo jedan otvor.
žarnjaci
virnjaci
Prohodno probavilo
Prohodno probavilo
na jednom kraju probavnog kanala postoji usni, a na drugom crijevni otvor što omogućuje bolje iskorištavanje hrane i aktivniji metabolizam.
PROBAVNE ŽLIJEZDE
Probavne žlijezde
izlučuju probavne enzime:
jetra
gušterača
žlijezde slinovnice
PROBAVNI KANAL
Probavni kanal
je prolaz hrane:
ždrijelo
jednjak
usta
želudac
tanko crijevo
debelo crijevo
crijevni otvor
Kralježnjaci
Kralježnjaci
imaju kralježnicu.
Kralježnjaci
(ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci) imaju zajednički opći plan građe prohodnog probavila koji je u osnovi sličan ljudskom probavilu.
Beskralježnjaci
Beskralježnjaci
nemaju kralježnicu.
Imaju neprohodno probavilo.