Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Političke ideologije u 19.st, image, image - Coggle Diagram
Političke ideologije u 19.st
Socijalizam i radničke stranke
socijalisti utopisti i socijalisti marksisti
socijalisti utopisti – vlasnici tvornica dobrovoljno prepuštaju vlasništvo radnicima
Charles Fourier i Robert Owen
Socijalisti marksisti – revolucionari silom osvajaju vlast u državi i predaju tvornice radnicima
Karl Marx
socijalisti smatraju da se položaj radnika može jedino poboljšati ukoliko radnici postanu vlasnici tvornica
čartisti u Ujedinjenom Kraljevstvu – zalažu se za opće pravo glasa svih radnika
pojava socijaldemokratskih stranaka
Liberalizam
John Stuart Mill
– jedan od najvećih liberalnih mislilaca
revolucije protiv konzervativaca
Zalažu se za
:
glasovanje (muškarci i žene)
građansku slobodu (slobodu govora, tiska i okupljanja)
tržišno gospodarstvo
Ideje Francuske revolucije još aktivne:
među narodima Europe održale su se ideje Francuske revolucije
plemstvo gubi moć i feudalni poredak
od 1789. do 1815. godine – ne može se uspostaviti stari društveni poredak
jačaju građanske ideje:
a)
slobode
b)
jednakosti
AUTORICA:
Ana Olujić 7.a
Osnovna škola Blatine - Škrape
Povijest
LITETATURA:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Politi%C4%8Dka_ideologija
https://hrcak.srce.hr/24373
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Politi%C4%8Dke_ideologije
Stvaranje političkih ideja:
tijekom XIX. stoljeća ojačale i proširile se diljem Europe i svijeta
ideologija
– obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet te ciljeve očekivanje i aktivnosti
uglavnom se upotrebljava za političke ideologije - poput marksizma ili liberalizma
na revolucionarna zbivanja utjecale su ideje: sociologa, filozofa i drugih mislioca = stvaraju se političke ideologije
Konzervativizam:
odupirali se promjenama
žele očuvati postojeće društveno – političko stanje
zagovornici – plemići i najbogatiji sloj građana
prevlast kralja nad parlamentom
Najpoznatiji europski konzervativac – Clemens von Metternich
Predsjednik vlade habsburške Monarhije
početkom XIX. žele zadržati vlast
pravo glasa ograničili imovinskim cenzusom (bogati muškarci)
drugoj polovici XIX. stoljeća konzervativci utemeljuju političke stranke
djelomično pristaju na reforme
Anarhizam
Mihail Bakunjin
– poznati zagovaratelj anarhizma
odbijao svaku političku kontrolu i podložnost autoritetu
žrtve anarhističkih atentata – habsburška carica Elizabeta, američki predsjednik William McKinley
anarhija – od grč. riječi za „bezvlađe”
anarhisti zagovarali ukidanje privatnog vlasništva i bilo kakvog oblika vlasti
čovjek bez državne vlasti može ostvariti potpunu slobodu