Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RAZVOJ PISMA I ZNANOSTI NA STAROM ISTOKU - Coggle Diagram
RAZVOJ PISMA I ZNANOSTI NA STAROM ISTOKU
OPĆENITO O PISMU
Pismo je sustav znakova koji služe za zapisivanje onoga sto je izgovoreno nekim jezikom.
Početke pismenosti nalazimo oko IV. tisućljeća prije Krista u Mezopotamiji.
Pisma dijelimo na slikovna i glasovna pisma.
GLASOVNO PISMO
Glasovno pismo čine znakovi slova koji predstavljaju određene glasove.
Glasovno pismo je jednostavnije za učenje i upotrebu od slikovnog pisma.
Najstarije glasovno pismo je Fenički alfabet. Latinica je naše pismo koje također pripada glasovnim pismima
SLIKOVNO PISMO
Slikovno pismo jedno je od najstarijih oblika zapisivanja čini ga niz jednostavnih slika koje označuju predmete,stvari,pojave i događaje.
Najpoznatije slikovno pismo su egipatski hijeroglifi, a uz njih najstarija su klinasto, kinesko i indijsko dravidsko pismo.
Pojava pisma dovodi do pjave škola i širenja obrazovanja i samim time do bržeg razvoja ljudskog društva
MEZOPOTAMIJA
U Mezopotamiji oko 3500 godina prije Krista izumljeno je Klinasto pismo. Ime je dobilo po tome što su znakovi koji su se nježno utiskivali u meku glinu podsjećali na male klinove. Svaki je znak imao neko značenjke
Podloga za pisanje bila je pločica od svježe gline koja se nakon upotrebe sušila na suncu ili pekla. Pisaljka je načinjena od zašiljenog štapića trske. Najpoznatija biblioteka glinenih pločica je ona iz asirsko grada Ninive
Sumerani su prvi pisali Klinastim pismom a od njih su ga preuzeli Babilonci, Asirci i drugi zapadnoazijski narodi. Oko 1500 godina prije Krista stanovnici grada države Ugarita koristili su se najrazvijenijim klinastim pismom koje se sastojalo od 30 znakova
Klinasto pismo upotrebljavalo se u svakidašnjem životu ljudi za zapisivanje količine robe u trgovini, u književnosti, pravu i svakidašnjoj komunikaciji
EGIPAT
Hijeroglifi su naziv za Egipatsko pismo čiji naziv potječe od Grčke riječi koja znači sveti znakovi. Nazvani su sveti znakovima jer su prvi hijeroglifski tekstovi imali vjerska obilježja.
Podloga za pisanje hijeroglifa bila je papir koji se izrađivao od trske močvarne biljke papirus koja je rasla uz rijeku Nil.
Hijeroglifima su pisane knjige koje su bile u obliku svitaka. Najpoznatija egipatska biblioteka je u Aleksandriji. U njoj je bilo oko 700 tisuća svitaka od papirusa na kojima su napisana djela tadašnje svjetske književnosti
U III. tisučlječu prije Krista pojednostavnjivanjem hijeroglifa nastalo je hijeratsko pismo. Od 6.st. prije Krista upoitrebljavalo se demotsko ili narodno pismo.
Najpoznatija pisana djela Egipčana su knjige mrtvih koje su se s pokojnikom polagale u grob. Pismo je u Egiptu nastalo kao sredstvo kojim se zapisivala a zatim tumačila volja bogova. To su činili egipatski svečenici
PISARI su bili vrlo cijenjenu u društvu zbog svoje pismenosti i smatrani su vrlo važnima. Bili su među bogatijima u društvu
Znali su precizno izračunati kalendarsku i astronomsku godinu, te su pomoću položaja zvijezde Sirijus odredili točan dan poplave Nila
Oni su razvili matematiku, arhitekturu, medicinu i teologiju. Poznavali su anatomiju o čemu svjedoči postupak mumuficiranja tijela preminulih. U Egiptu su bile prve poznate bolnice