Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Utjecaj katoličke Crkve na povijest Hrvata, preuzmi, image, image - Coggle…
Utjecaj katoličke Crkve na povijest Hrvata
Kršćanstvo u antici
Sv. Benedikt
Povlači se u osamu, nakon toga osniva samostan
„Ora et labora”
Progoni
Zbog veleizdaje (i optužbi za kanibalizam)
Najveći za careva Nerona, Decija, Dioklecijana
Prestanak progona – car Konstantin I.
Širenje Kršćanstva
Milanski edikt
- 313.g. kršćani izjednačeni u pravima s drugim religijama
Car Teodozije – kršćanstvo postaje službena religija 381.g.
g. - zakon koji je zabranio poganske religije
Stare politeističke religije gubile na ugledu - raste težnja prema
monoteizmu
Kršćaninom se postaje nakon procesa
katekumenata
Seobom naroda dolaze narodi iz drugačijeg kulturnog svijeta - Europa poharana upadima
Crkva djeluje kao
integracijski faktor
Samostani
Proširili se po cijeloj Europi, podučavali čitanju, pisanju, računanju, astronomiji, pjevanju i teologiji
Sačuvali mnoge zapise koji svjedoče o važnim dostignućima antike
Pokrštenje Hrvata
Dug proces (od 6. do 9. stoljeća)
Vladavina kneza Trpimira (845.-864. g.)
Osnovana
Ninska biskupija
Prvi benediktinski samostan
u Rižinicama
Vladavina kneza Branimira- papa Ivan VIII mu priznao
zemaljsku vlast
nad Hrvatskom
Vladavina kralja Tomislava - krunidbu potvrđuje papa Ivan X. 925. g.
Vladavina kralja Dmitra Zvonimira - provođenje
grgurovske reforme
Prva veza sa Sv. Stolicom - papa Ivan IV. Dalmatinac - 641. g. otkup kostiju mučenika
Arheološki dokazi o pokrštavanju
Krstionica kneza Višeslava
Ogradni luk u Kaštel Sućurcu (7-8. st.)
Sarkofag Ivana Ravenjanina ( 8. st.)
Religija prije pokrštavanja
Politeisti- bog dobra i bog zla (dualizam)
Vjerovanje u vile, divove, duhove
Smjerovi
Akvileja
Bizant
Ćiril i Metod
Veliki utjecaj na razvoj glagoljice, bogoslužje i
proces pokrštavanja
Knjige prevađane na slavenske jezike, bogoslužje na
narodnim jezicima
, Hrvati
IZDVOJENI
primjer
Franci
Rani srednji vijek
Zamršeni odnosi Crkve i države
Laička investitura
- redovnički poglavari i biskupi se imenuju po političkom ključu
Rješenje-
grgurovska reforma
: cilj je oslobođenje Crkve od izravna utjecaja svjetovnih vlasti
Crkva postaje nositeljica i pokretač obnove na duhovnom i društvenom polju
Povećavanje razlika između zapadne i istočne Crkve
Konstantinopolis- u 4. st. osnovao Konstantin radi lakšeg upravljanja velikim Rimskim carstvom
Konstantinopolis (sad Carigrad) postaje utjecajniji, a utjecaj Rima slabi -
suparništvo
između gradova
Predstavnik rimskog biskupa,
Kardinal Humbert
i carigradski biskup (patrijarh)
Mihajlo Cerularije
se nalaze, pregovaraju, ali ne dolaze do dogovora te se međusobno izopćuju-
Crkveni raskol 1054. g.
Crkva se dijeli na dva dijela:
zapadnu (Rimokatoličku) i istočnu (Pravoslavnu) Crkvu
Sve veća politička, kulturalna i teološka neslaganja između IRC i ZRC
Inkvizicija
Od 10. st. Europom se šire katari (posebno u Francuskoj i Bosni)
Postojanje boga dobra i boga zla spasenje "čistih„ - potrebno suzdržavanje od mesne hrane, obitelji…
Crkveno-državni istražni i kazneni sud koji se bori protiv hereze
Javlja se radi katara, poslije i progon vještica
Vladari ju s vremenom podređuju svojim političkim ciljevima - progon Židova i muslimana
Razdoblje križarskih ratova
8 ratova
od 1099. do 1270.
S vremenom se pretvaraju u
pljačke
Križarska opsada Zadra 1202.
Javljaju se
viteški redovi
(templari, teutonci, ivanovci)
Uzroci su ekonomski i želja za
oslobođenjem svete zemlje
Rezultat: produbljena neprijateljstva između kršćana i muslimana, ali i pozitivan utjecaj arapske znanosti na europsku
Kasni srednji vijek - sjajno doba Crkve
Znanost
Izum
sveučilišta
i visokoobrazovnog sustava, cilj - školovati svećenike na najvišoj akademskoj razini
Brojni istaknuti pojedinci -
Sv. Albert Veliki
utemeljio modernu znanosti, Franjevac
Roger Bacon
(matematika, optika, ističe važnost pokusa)...
Brojna otkrića- kompas, barut, papir, sat, naočale...
Škole
Quadrivium (matematika, geometrija, glazba, astronomija) i trivium (gramatika, retorika, logika)
U 13.st sveučilišta dobila posebnu pravnu oznaku
Nesputane akademske rasprave, redovničke zajednice otvorene za sve slojeve društva
Crkva je prenosila znanstvena znanja antike
Pod utjecajem prosjačkih redova (osobito franjevaca) utemeljuju se ustanove za siromašne, stare, bolesne, ili napuštenu djecu
Sjajno doba Crkve u Hrvatskoj
Prvi dominikanski samostan u hrvatskim krajevima u Dubrovniku (1225. g.)
Niža škola i viši studij (trivij i kvadrivij)
Zadarska samostanska škola
dominikanaca
uzdignuta na razinu svečanog studija (1396. g.), kasnije postaje
prvo hrvatsko sveučilište
Biskup Kažotić osniva katedralnu školu u Zagrebu
