Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Organizacijske razine u prirodi image image image, Ovdje su poveznice…
Organizacijske razine u prirodi
Jedinke
Ona je organizam i živo biće
Jedinka živi u populaciji
U jezeru živi populacija od 120 lopoča
Jedan lopoč predstavlja jednu jedinku
Jedinka je osnovna organizacijsko–funkcionalna – autonomna biološka cjelina
Osnovni oblik postojanja pripadnika svih vrsta živih bića
Jedinka polarnog medvjeda
Jedinka predstavlja osnovnu jedinicu egzistencije u živoj prirodi pa i u ljudskom društvu
Složenim sustavom veza i odnosa, jedinka se uklapa u više razine (stupnjeve) ekološke integracije: populaciju, biocenozu, ekosustav i svekoliku biosferu.
Pomirenje bioloških potencijala jedinke s ograničavajućim egzogenim faktorima ostvaruje se složenim sustavom homeostatskog održavanja i nadomještenja
Biomi
Velika područja na Zemlji na kojima klima i vegetacija određuju kakve će životne zajednice tamo obitavati
Tip bioma određuje temperatura, klima, reljef, tlo i vegetacija
Biom kao pojam obično se odnosi na biocenozu ili veliko područje ekozone na zemlji, kojoj makroklimatski uvjeti određuju tip ekoloških zajednica koje u njoj žive
Biom je zemljopisno raširen ekosustav, koji se odlikuje određenim dominantnim vrstama vegetacije kao primjerice tropska kišna šuma, tundra, savana, bjelogorične šume i crnogorične šume.
Obuhvaća različite zajednice i razvojne stupnjeve zajednica, a naziva se po prevladavajućem tipu vegetacije, npr., tundra, tajga, stepa, makija, listopadna ili crnogorična šuma određenoga geogrfskog područja
Biomi su često poznati po lokalnim nazivima. Naprimjer, umjereni pašnjaci, savane umjereni travnjaci ili kao stepe u centralnoj Aziji, prerije u Sjevernoj Americi i pampasi u Južnoj Americi. Tropski travnjaci su poznati kao savane u Australiji, dok su u južnoj Africi su poznati kao određene varijante veld-ova (lokalizam).
Nadmorska visina: Povećanje visine uzrokuje distribuciju tipova staništa koja je slična onoj koju definira povećanje geografske širine
Najšire korišteni sistema klasifikacije bioma su prema nadmorskoj visini (ili zoniranju temperature i vlage). Biodiverzitet se općenito povećava od polova prema ekvatoru i sa povećanjem vlage.
Biološka raznolikost
Biološka raznolikost ili bioraznolikost - sva raznolikost živog svijeta na Zemlji
Pojam označava varijabilnost među živim organizmima svih podrijetla
Uključujući i kopnene, morske i druge vodene ekosustave i ekološke komplekse kojim pripadaju
To uključuje raznolikost unutar vrsta (raznolikosti vrsta), između vrsta i raznolikost ekosustava
Često se posljedice pada bioraznolikosti osjete prvo kod siromašnih ljudi na zemlji, jer oni često ovise o prirodim resursima.
Bioraznolikost nudi racionalno korištenje bioloških resursa (hrane, farmaceutskih proizvoda turizam) i razumijevanje značenja ekosustava
Znanja o bioraznolikosti daju argumente za učinkovitu zaštitu prirode.
Kišne šume imaju najviše biološke raznolikosti ekosustava na Zemlji.
svibnja slavi se kao Međunarodni dan biološke raznolikosti.
Sve zemlje potpisnice Konvencije, među kojima i Hrvatska, obvezale su se na poduzimanje mjera nužnih za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. Taj dan u Hrvatskoj slavi se i kao Dan zaštite prirode.
Ekološki sustav
Eko sustav jest prostor tj. stanište naseljen različitim organizmima koji čine životnu zajednicu
Svi organizmi u životnoj zajednici ovise o jedni o drugima i životnim uvjetima na staništu
Životni uvjeti staništa su zrak, voda, temperatura, Sunčeva svijetlost i tlo
Ekološki su sustavi vodeni (npr. more, jezero, rijeka, bara..), a mogu biti i kopneni (npr. listopadna šuma, vazdazelena šuma, travnjak, pustinja...)
Više različitih ekoloških sustava može činiti jedan biom
Osnovnu sastavnicu ekosustava čine autotrofne biljke, proizvođači ili producenti, koje s pomoću Sunčeve svjetlosne energije i potrebnih anorganskih tvari iz okoliša proizvode organske spojeve potrebne za život heterotrofnih organizama
Drugu funkcionalnu skupinu čine heterotrofne biljke, razgračivači, reducenti ili destruenti, napose bakterije i gljive, koje mrtvu organsku tvar ponovno razgrađuju do neorganskih sastavnica. Između tih dviju skupina nalaze se potrošači ili konzumenti – životinje i čovjek
U njoj neživu sastavnicu čine: voda, kisik, ugljični dioksid, različite neorganske soli i mnoštvo organskih spojeva. Živu sastavnicu tvore: a) zelene biljke (pretežno alge), koje kao proizvođači sintetiziraju organske spojeve iz neorganskih; b) potrošači (kukci, njihove ličinke, različiti račići i ribe)
Populacija
Populacija je skupina jedinki iste vrste koje žive na istom prostoru
Međusobno se razmnožavaju te imaju potomke koji osiguravaju opstanak vrste
Vrsta je skupina srodnih organizama koji se mogu međusobno razmnožavti i davati sebi slično plodno potomstvo
Sve biološke vrste u prirodi postoje u obliku populacija
Pri čemu je svaka vrsta predstavljena određenim brojem populacija
Tako, primjerice, jednu populaciju čine svi maslačci na jednoj livadi, divlje svinje u jednoj šumi kao i šišmiši u jednoj spilji
Gustoća populacije izražava se brojem jedinki (ili njihovom biomasom) na jedinicu površine ili volumena koji naseljavaju
Tijekom vremena, brojnost populacije se mijenja, ovisno o uvjetima u okolišu.
Kad se slože određeni uvjeti, broj jedinki može narasti do ogromnih razmjera i gustoća postane populaciji nepodnošljiva, što dovodi do najezda, recimo skakavaca, gubara ili nekih drugih vrsta leptira.
Raspored jedinki neke populacije ovisi o uvjetima u staništu može biti: neravnomjeran (slučajan), ravnomjeran i grupni
Slučajni raspored postoji kada su uvjeti u staništu ujednačeno povoljni
Ravnomjerni raspored se rijetko sreće i javlja se samo ako su uvjeti u staništu ujednačeno oskudni.
Ovdje su poveznice sa kojih sam uzimala sadržaje
https://hr.wikipedia.org/wiki/Jedinka
https://hr.wikipedia.org/wiki/Populacija_(biologija
)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ekosustavhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Biom
