Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Političke ideologije XIX. stoljeća - Coggle Diagram
Političke ideologije XIX. stoljeća
Ideologija – sustav ideja o uređenju države i/ili društva
Konzervativizam
Početkom XIX. konzervativci željeli zadržati vlast nasljednih vladara i staleški poredak
Kasnije pravo glasa ograničili imovinskim cenzusom – bogati muškarci mogu glasati i biti birani u tijela državne vlasti
zauzimali se za prevlast kralja nad parlamentom
U drugoj polovici XIX. stoljeća konzervativci utemeljuju političke stranke
zagovaraju pemići i bogati građani
Djelomično pristaju na reforme
ideologija koja želi očuvati postojeće stanje
Najpoznatiji europski konzervativac – Clemens von Metternich-predsjednik vlade habsburške Monarhije
Ideje Francuske revolucije žive i dalje
Građanske ideje slobode i jednakosti sve više jačale
također će starleški poredak biti u potpunosti ukinut
Plemstvo izgubilo svoju moć zajedno s feudalnim poretkom
Ideje Francuske revolucije ipak se održale među narodima Europe
Nakon dubokih i burnih promjena od 1789. do 1815. godine – nemoguće ponovno uspostaviti stari društveni poredak
Stvaranje političkih ideja
Stvaraju se političke ideologije koje su tijekom XIX. stoljeća ojačale i proširile se diljem Europe i svijeta
Na revolucionarna zbivanja utjecale su ideje sociologa, filozofa i drugih mislioca
Liberalizam
Zalažu se za:
-građansku slobodu
-opće pravo glasa
-tiska
-okupljanja
Tržišno gospodarstvo – bez miješanja države u gospodarska kretanja
liberali se zalažu za poboljšanje položaja radnika
Liberali se zauzimaju za opće pravo glasa
(za muškarce i žene)
John Stuart Mill je bio jedan od najvećih liberalnih mislilaca
Česte revolucije protiv konzervativaca
Socijalizam i radničke stranke
Karl Marx – osnivač marksističke grane socijalizma
Friedrich Engels – najbliži suradnik Karla Marxa
Zalažu se za ukidanje privatnog vlasništva te slobode i ravnopravnosti ljudi – komunistički pokret
Pojedini političari zalažu se za poboljšanje položaja radnika mirnim putem
Socijalisti marksisti – revolucionari silom osvajaju vlast u državi i predaju tvornice radnicima
Čartisti u Ujedinjenom Kraljevstvu – zalažu se za opće pravo glasa svih radnika
Socijalisti utopisti – vlasnici tvornica dobrovoljno prepuštaju vlasništvo radnicima
Osnutak mnogih radničkih stranaka potkraj XIX. stoljeća
Dvije suprotstavljene skupine– socijalisti utopisti socijalisti marksisti
Pojava socijaldemokratskih stranaka
Socijalisti smatraju da se položaj
radnika može jedino poboljšati
ukoliko radnici postanu vlasnici tvornica
Anarhizam
Mihail Bakunjin je bio poznati zagovaratelj anarhizma koj je odbijao svaku političku kontrolu i podložnost autoritetu
Ponekad su anarhisti izvršavali terorističke napade
mislili su da čovjek može imati potpunu slobodu bez državne vlasti
Najčešće žrtve su bili političari i vladari
zagovarali ukidanje privatnog vlasništva i bilo kakvog oblika vlasti :
Neke od žrtvi anarhističkih atentata su habsburška carica Elizabeta i američki predsjednik William McKinley
Anarhizam-bezvlađe
Pravo glasa
samo bogati muškarci
kasnije pravo glasa dobijaju i oni manje bogati muškarci a do kraja 19.st država uvodi i opće pravoglasa za muškarce
Građani s pravom glasa s emogu kandidirati za predsjednika države
u 2. polovici 19.st se pojavljuje pokret za žensko pravo glasa
sufražetski potker
pokret je bionajsnažniji u zemljama u kojima se govori engleski
U jedinjeno Kraljevstvo, SAD i Australija
Že +ne su pri put dobile pravo glasa na Novom zelandu 1893. godine
