Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Reformacija i protureformacija, : - Coggle Diagram
Reformacija i protureformacija
SLABOSTI CRKVE
Bogaćenje Crkve i njezino uplitanje u političke borbe udaljilo ju je od glavne zadaće- naviještanja evanđelja.
Slabosti koje su potaknule želju za reformom Crkve:
-crkveni poglavari nisu se školovali za svećenike
-kupovina crkvenih službi
-bogati izvori prihoda-lagodan život
papa Leon x. treba novac za gradnju katedrale sv. Petra u Rimu
Papa Leon x. organizirao prodaju oprosta od grijeha.
Papa Leon X.
MARTIN LUTHER-REFORMACIJA POČINJE
Martin Luther je njemački redovnik koji je 1517.g. na vrata dvorske crkve u Wittenbergu objesio 95 teza u kojima je iznio svoje prijedloge za reformu Crkve.
Lutherovo je učenje, u kojem su mnogi vidjeli svoj interes, brzo steklo velik broj pristaša u svim staležima.
Pristajući uz reformaciju, plemići su se nadali domoći crkvenih imanja, građanima se pak svidjela ideja o Crkvi kojom bi sami upravljali, dok su seljaci u Lutherovim riječima vidjeli poziv za ukidanje društvene nepravde.
Kako je Luther ustrajao u svojoj kritici Crkve, spor se sve više produbljivao te ga je papa, naposljetku, izopćio iz Crkve, a njemački car kaznio ga je progonstvom.
Martin Luther
ŠIRENJE REFORMACIJE
Spomenute mjere protiv Luthera nisu zaustavile ni njega ni širenje njegovih ideja. Uživajući zaštitu dijela plemstva, Luther je pisao nove spise te je Bibliju preveo na njemački jezik. Biblija je sada postala dostupna svatkom i svatko ju je mogao pročitati. Veliku ulogu u širenju reformacije odigrale su tiskare.
Zbog svog protesta protiv nastojanja njemačkog cara da ih zadrži u pokornosti pape pristaše reformacije dobile su naziv protestanti.
Lutherove su ideje naišle na odjek i izvan Njemačke, a posebno u švicarskoj, Engleskoj i skandinavskim zemljama.
U Engleskoj je kralj Henrik VIII. osnovao reformacijsku Anglikansku Crkvu razljućen time što je papa odbio poništiti njegov brak.
Henrik VIII.
Matija Vlačić Ilirik
Ruđer Bošković
ODGOVOR CRKVE- KONCIL U TRIDENTU
Kako bi se zaustavilo daljnje širenje reformacije, vrh Katoličke Crkve odlučio je provesti obnovu unutar vlastitih redova. Tu obnovu nazivamo katolička obnova ili protureformacija. Temelje katoličkoj obnovi položio je papa Pavao III.
Sazvan je koncil (crkveni sabor) u Tridentu koji je, s prekidima, zasjedao od 1545. do 1563.godine. Koncil je potvrdio papu kao vrhovnog poglavara Crkve te sva vjerska učenja koja su protestanti osporavali.
Odlučeno je da svećenici ubuduće trebaju završiti studij teologije te da treba uspostaviti sjemeništa. Kako bi se svećenicima olakšalo djelovanje, počinju se tiskati katekizmi, vjerske knjige s osnovnim smjernicama katoličkog nauka.
Koncil u Tridentu je označio konačan razlaz između katolika i protestanata.
ISUSOVCI
Glavni nositelj katoličke obnove bio je novoosnovani crkveni red Družbe Isusove, odnosno isusovci.
Organizirani poput kakve vojne družine, isusovci su se odlikovali strogom disciplinom i bezuvjetnom poslušnošću papi.
Isusovci osnivaju škole, gimnazije i sveučilišta u kojima se školuje mladež u katoličkom duhu. Tako su isusovci bili vodeći europski prosvjetitelji te najobrazovaniji ljudi svoga doba.
Njihovo geslo je: Na veću slavu Božju!
KONTROLA I NETRPELJIVOST
Papa Pavao III. osnovao je inkviziciju, crkveni sud za istragu i kažnjavanje krivovjeraca. Sve veći broj krivovjeraca je u istražnom postupku bio podvrgnut mučenju i osuđivanju na smrtne kazne. Osim toga, prema papinu nalogu, objavljen je popis zabranjenih knjiga, koje su bile protivne učenju i moralu Katoličke Crkve i koje vjernici nisu smjeli čitati.
Skupina žena koje su često sumnjičene za bavljenje magijom i vjerom u vraga zovu se vještice.
Papa Pavao III.
POSLJEDICE REFORMACIJE
Najvažnija posljedica reformacijskog pokreta bila je podjela Katoličke Crkve na protestante i katolike.
Vrhunac vjerskih ratova u Europi označava tridesetogodišnji rat(1618.-1648.). To je bio prvi rat koji je zahvatio gotovo sve europske države.
Rat je završio bez pobjednika te je 1648. potpisan Vestfalski mir, kojim je dogovoreno načelo vjerske tolerancije.
Vestfalskim mirom okonačno je razdoblje vjerskih ratova.
:
