Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

SRČANOŽILNI SUSTAV :<3: - Coggle Diagram

- - - - Ljudsko srce ima četiri šupljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. U medicini se često rabi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce čini desna pretklijetka i desna klijetka; u desnu pretklijetku dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu klijetku pumpa u pluća.💕
      - Rad srca čine dvije radnje - skupljanje i širenje. Otkucaje srca moguće je osjetiti na vratu, zapešću ili podlaktici. To je bilo ili puls.💓
        Krv iz desnoga srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, no zove se arterija zato što je pravilo da se sve krvne žile koje idu od srca prema periferiji nazivaju "arterijama").💗
- - - - -plućne arterije❣
        -tjelesne arterije❣
        -aorta❣
        -arteriola❣
        -kapilare❣
- - - - Krvna plazma je blijeda tekućina, a najveći dio nje čini voda u kojoj su otopljene različite organske i anorganske tvari, oko 7% proteina, 1% raznih anorganskih soli i 0,1% glukoze. Među organskim tvarima najvažnije su bjelančevine plazme. Te bjelančevine možemo svrstati u 3 velike skupine: Albumini – 45g/L – to su bjelančevine plazme s najmanjom molekulskom masom te su vrlo prikladne za održavanje koloidno–osmotskog tlaka. Globulini – 25 g/L – važni su nositelji obrane organizma u obliku različitih protutijela. Fibrinogeni – 3 g/L – veoma važne bjelančevine u procesu zgrušavanja krvi te osiguravaju zaustavljanje krvi. Fibrinogeni pomoću trombocita stvaraju "mrežu" u kojoj se onda ulove eritrociti i nastaje ugrušak (tromb). Krv bez fibrinogena je defibrinirana krv.🅱
    - - -eritrociti🅱
        -leukociti🅱
        -granulociti🅱
        -trombociti🅱
        
        Eritrociti i leukociti🅱
        
        Eritrociti su crvene krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži. Nemaju jezgru i bikonkavne su (udubljene) s promjerom oko 7 mikrometara.
        Najvažniji sastavni dio eritrocita je hemoglobin koji daje boju krvi i čini 33% mase eritrocita. Sastoji se od bjelančevine globina i boje hema koja sadrži željezo. Glavna funkcija hemoglobina je prijenos kisika, ali sudjeluje i u prijenosu ugljikova dioksida i regulaciji acidobazne ravnoteže. Vezanje hemoglobina na kisik stvara oksihemoglobin i to daje žarkocrvenu boju krvi koja teče arterijama u velikom optoku krvi, a vezanje hemoglobina na ugljikov dioksid stvara karbaminohemoglobin i on daje zagasito crvenu boju krvi koja teče venama u velikom krvotoku.🅱
        
        Leukociti su bijele krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima. Leukociti se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji. Životni vijek leukocita je različit. Neki leukociti koji nastaju u koštanoj srži ostaju tamo pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Npr. granulociti nakon što dospiju u krv žive još oko 5 dana. Glavna zadaća leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napadača. To su prvenstveno mikroorganizmi, ali i mnoge otrovne tvari.🅱
  - - - Otvoreni krvotok je unutrašnji prenos tvari kod mehkušaca i člankonožaca pri kojem su organi uronjeni u tekućinu u šupljini, te krv i interstitialna tekućina nisu odvojene već se miješaju u jednu tekućinu zvanu hemolimfa. Kretanje mišića prilikom gibanja životinje može olakšati kretanje hemolimfe, ali skretanje toka iz jednog područja u drugo je ograničeno. Opuštanjem srca, krv biva povučena natrag prema srcu kroz pore.🅾
    - - Svi kičmenjaci, kao i kolutićavci i glavonošci imaju zatvoreni krvotok. To znači da njihova krv nikada ne izlazi iz sistema krvnih žila koji se sastoji od arterija, vena i kapilara. Arterije donose krv bogatu kisikom u tkiva dok vene nose deoksidiranu krv natrag u srce. Krv se prenosi iz arterija u vene kapilarama, to su najtanje i najbrojnije krvne žile koje pomažu pridruživanju tkiva Arteriolama za prenos hranjivih tvari u ćelije.
        Krvni sistemi riba, vodozemaca, gmizavaca i ptica pokazuju različite stadije evolucije krvožilnog sistema. Kod riba, krvotok ima samo jedan krug, te se krv pumpa kroz kapilare škrga i nadalje u kapilare tjelesnog tkiva. Takav sistem je poznat kao jednokružni krvotok. Zato je riblje srce samo jedna pumpa te kroz njega teče venska krv pa se stoga govori da ribe imaju vensko srce.
        Kod vodozemaca i većine gmizavaca pojavljuje se dvokružni krvotok, ali srce nije potpuno odvojeno na dvije pumpe. Srce vodozemaca ima tri dijela: dvije pretkomore, te jednu komor.
        Ptice i sisari imaju obilježja potpune separacije srca u dvije pumpe, dakle četiri dijela: dvije pretkomore i dvije komore.🆎