Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
LIKOVNI JEZIK, PERSPEKTIVE, FAKTURA, reakcija fotoosjetljivih čunjića u…
LIKOVNI JEZIK
KOMPOZICIJSKA NAČELA
KONTRAST
suprotnost, odnosno naglašena različitost
KONTRAST BOJE PREMA BOJI
KONTRAST BOJE PREMA BOJI I. REDA
KONTRAST BOJE PREMA BOJI II. REDA
KONTRAST BOJE PREMA BOJI III. REDA
KONTRAST SVIJETLO-TAMNO
Najizraženiji svjetlosni kontrast nose crna i bijela boja
KONTRAST TOPLO-HLADNO
KOMPLEMENTARNI KONTRAST
dobivamo stavljanjem u odnos jedne primarne boje s jednom sekundarnom dobivenom od druge dvije primarne
SIMULTANI ILI ISTODOBNI KONTRAST
naše oko samo, sukcesivno, stvara suprotnost viđenoj boji, što je izrazito važno slikarima prilikom slaganja boje uz boju
KONTRAST KVALITETE
kvaliteta boje označava njenu čistoću, zasićenost, intenzitet
kontrast boje veće i manje čistoće odnosno kvalitete
KONTRAST KVANTITETE
suprotstavljanje više ili manje boje, u obojenim plohama ili mrljama.
nositelji količine svjetla u boji određuju i materijalnu količinu boje na plohe koja teži uravnoteženosti
KONTRAST PREMA PAULU KLEEU
KOMPLEMENTARNI KONTRASTI
KRIVI PAROVI
temelje se na komplementarnom, točnije simultanom kontrastu
privid "preostale" boje
pravilna izmjena ili ponavljanje elemenata
RITAM
GRADACIJA
povećavanje akcenata
a-A-a-A-a-A
ALTERNACIJA
izmjenjivanje
a-b-a-b-a-b...
VARIJACIJA
a-b-c-a-b-c-a-b-c...
RADIJACIJA
radijalno, zrnasto širenje iz jednog centra
DOMINACIJA
egzaktno ponavljanje uvijek istog elementa
a-a-a-a-a-a...
RAVNOTEŽA
jednak odnos lijeve i desne strane
SIMETRIČNA
ZRCALNA
TRANSLACIJA
ROTACIJA
ASIMETRIČNA
nastaje upotrebom elemenata nejednake veličine i težine
OPTIČKA
može se gledati samo vizualno, ne i matematički ili fizikalno
određena je psihološkim dojmovima koje stvara djelovanje pojedinih likovnih elemenata, ovisno o obliku, boji i njihovom mjestu na plohi
RAZMJERI ILI PROPORCIJE
OMJER
međusobni odnos veličina dvaju elemenata jedan prema drugome
izjednačavanje omjera
ARITMETIČKI NIZ
uvijek isti broj zbraja se sa svakim slijedećim članom niza
1, 4, 7, 10... (zbroj s 3), itd.
GEOMETRIJSKI
uvijek isti broj množi se sa svakim slijedećim članom niza, što čini da se veličine između dva člana velikom brzinom povećavaju
1, 3, 9, 27, 81... (množenje s 3)
HARMONIJSKI
počinje od cijelog broja (1), koji se dijeli na polovinu, trećinu, četvrtinu, petinu, šestinu i tako u beskraj. Dakle: 1, 1/2, 1/3 (ili 2/3), 1/4 (ili 3/4), 1/5 (ili 4/5), 1/6 (ili 5/6) itd.
FIBONACCIJEV NIZ
dva člana niza zbrojena međusobno daju slijedećeg člana niza: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34... Omjeri u ovom nizu su u "zlatnom rezu": 1, 618...
KANON
modul, osnovna mjera, proporcionalna pravila za prikaz idealnih mjera ljudskog tijela
najčešće odnos glave prema tijelu
DOMINACIJA
element koji čini glavni sadržaj i vizualni centar pozornosti u kompoziciji
OBLIKOM
SVJETLINOM
VELIČINOM
JEDINSTVO
objedinjavanje likovnih elemenata međusibno, likovnih elemenata s kompozicijskim načelima te objedinjavanje dviju ili više likovnih tehnika
težnja ka jedinstvenoj cjelini koja djelu omogućuje homogenost organizma
HARMONIJA
spajanje, slaganje, sklad, sukladnost, sloga
stoji na pola puta između kontrasta i monotonije
LIKOVNI ELEMENTI
CRTA
skup točaka u ravnini
PODJELA
TOK
ravne
krivulje (pravilne ili slobodne)
otvorene
zatvorene
ZNAČENJE
KONTURNE ILI OBRISNE
opisuju neki oblik izvana, po njegovom rubu
TEKSTURNE
karakter površine
plastička
slikarska
crtačka
STRUKTURNE
grade oblik
KARAKTER
debele
tanke
dugačke
kratke
oštre
isprekidane
izlomljene
jednolične
nejednolične
i sl.
trag na podlozi
BOJA
SPEKTAR BOJA
OSNOVNE, PRIMARNE ILI BOJE PRVOG REDA
crvena
žuta
plava
IZVEDENE, SEKUNDARNE, BOJE DRUGOG REDA
ZELENA
žuta + plava
NARANČASTA
žuta + crvena
LJUBIČASTA
plava + crvena
nastaju međusobnim mješanjem primarnih boja
TERCIJARNE ILI BOJE TREĆEG REDA
nastaju miješanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje
npr.
crvenonarančasta ili narančastocrvena
MJEŠANJE BOJA
supraktivno
mehaničko miješanje pigmentacija osnovnih boja
aditivno
optičko miješanje svjetlosti. RGB snopovi na televiziji. Osnovne boje: R – red (crvena), G – green (zelena), B – blue (plava
AKROMATSKE BOJE
ne nalaze se u spektru boja
bijela
crna
siva
TON
Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama
dodana količina svjetlosti u boji
DEGRADACIJA BOJE
dodavanjem sive boja blijedi, gubi na kvaliteti, čistoći, intenzitetu ili zasićenosti
KOMPLEMENTARNE BOJE
TOPLE
crvena
zelena
narančasta
plava
žuta
ljubičasta
HLADNE
MODULACIJA
zamjena tonske modulacije čistim bojama
NIJANSA
odnosi se na bilo koju od tri moguće promjene karaktera boje - kromatsku, svjetlosnu i kvalitativnu
PLOHA
oblik koji ima samo širinu i dužinu
APSOLUTNA PLOHA
oblici
slobodni ili organski
slobodno se razvijaju, bez uočljivog pravila geometrizacije, imaju element slučajnosti u svojoj građi.
geometrijski
kvadrat, pravokutnik, trokut, krug, elipsa itd.
samostalne
načinjene geometrijskim ili organskim oblicima
funkcionalne ili nesamostalne
oplošja koja zatvaraju neki volumen
TOČKA
oblik bez i jedne naglašene dimenzije: niti visine, niti širine, ni dužine
GRAFIČKA MODULACIJA
Gušće i rijeđe grupiranje točaka kako bi se dobile različite vrijednosti, tonovi
OPTIČKO MJEŠANJE
preklapanje rastera u boji
POVRŠINA
vanjski izgled plohe
vanjski izgled nekog volumena
TEKSTURA
karakter površine
VOLUMEN
MASA
prostorni oblik sa sve tri dimenzije: širinom, duljinom i visinom
SKULPTURA
RELJEF
ULEKNUTI
NISKI
VISOKI
PUNA PLASTIKA
SKULPTURA
MOBIL
pokretno prostorno tijelo, giba se bilo strujanjem zraka, elektromotorom, ili nekim drugim izvorom energije
ODNOS MASE I PROSORA
monolitna ili apsolutna masa
volumen posve ispunjen materijom, zatvoren, prostor je istisnut iz volumena
prostor ne prodire u volumen, a volumen ne prodire u prostor
udubljeno-ispupčena masa
prostor prodire u volumen, i ako volumen izađe u prostor
prošupljena masa
nastaje potpunim prolaskom prostora kroz masu
prostor slobodno struji, a volumen ga obuhvaća i okružuje
plošno-istanjena masa
prostor sve više dolazi do izražaja prema masi koja se sve više smanjuje
linijski istanjena masa
oblik podsjeća na liniju
PROSTOR
stvarnost u kojoj živimo i u kojoj se krećemo
veže se uz prostorno-plastičko oblikovanje: kiparstvo i arhitekturu
URBANIZAM I ARHITEKTURA
URBANIZAM
svjesno plansko organiziranje masa zgrada, pojedinačnih i grupiranih (četvrti) u prostoru naselja
gradogradnja
ARHITEKTURA
stvaranje objekata (građevina), unutarnjih organiziranih prostora za potrebe čovjekova življenja u njima i drugih aktivnost
osnovni elementi građevinske kompozicije
volumen
prostor
TLOCRT
vodoravni presjek zgrade u visini temelja (ili pojedinih katova)
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI
VERTIKALNI
zid
stup
stub
HORIZONTALNI
svod
strop
kupola
krov
FORMATI
odnos visine i širine umjetnine, odnos stranica podloge
PERSPEKTIVE
SEMANTIČKA ILI IKONOLOŠKA
ne rješava odnose veličina među likovima s obzirom na njihovu udaljenost, već s obzirom na njihovu važnost
uloga simbolizma
OBRNUTA
ono što je blizu je manje, ono što je dalje je veće
i 14. stoljeće
ATMOSFERSKA
karakteriziraju je ove promjene
ton
obris boja
spektar boja
ono što je udaljeno je hladnije, blijeđe i mekanije, magličasto
VERTIKALNA
ono što je u stvarnosti jedno iza drugog prikazuje na površini slike jedno iznad drugog
LINEARNA ILI GEOMETRIJSKA
vertikalne linije pri udaljavanju ostaju vertikalne, horizontalne ostaju horizontalne, ali one koje se odaljavaju odlaze u očište, kojih može biti jedno, dva ili tri
KOLORISTIČKA
prednji planovi bojaju toplim bojama, a udaljeniji planovi hladnim bojama
POLIPERSPEKTIVA
nekoliko (istovremenih) pogleda
prikazivanje prostora na slici
FAKTURA
IMPASTO
gusti, debeli nanos koji se bora i taktilno je osjetljiv
LAZURAN
tanak i proziran sloj boje glatke površine
likovno-tehnički postupak obrade površine likovnog djela
umjetnikov rukopis
reakcija fotoosjetljivih čunjića u našem oku na vanjski podražaj u obliku svjetlosne zrake