Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
STANIČNI CIKLUS - Coggle Diagram
STANIČNI CIKLUS
Kromosomi
-kompaktan i funkcionalan transportni oblik nasljedne tvari, a osim molekula DNA sadržavaju i proteine koji dodatno pomažu njezinu namatanju u tjelešca štapićastoga oblika.
-
Jednostruki kromosomi
građeni su od jedne kromatide, a najbolje su vidljivi u anafazi mitoze, stoga se često nazivaju anafaznim kromosomima. Centromera ili pričvrsnica mjesto je na kojem će se jednostruki kromosom povezati sa svojom sestrinskom kromatidom
Dvostruki kromosomi
građeni su od dviju sestrinskih kromatida, a najbolje su vidljivi u metafazi, stoga ih se naziva metafaznim kromosomima.
-
-
U spolnim stanicama (gametama) broj je kromosoma upola manji-haploidan, n
MITOZA
Profaza je prva faza mitoze u kojoj se stanica priprema za dijeljenje. U toj fazi događa se spiraliziranje kromosoma, odnosno namatanje molekula DNA oko histona. U isto vrijeme centrosomi putuju prema suprotnim polovima stanice i stvaraju diobeno vreteno. Uloga je vretena da pravilno podijeli kromosome. Pri kraju profaze rastavlja se jezgrina ovojnica, a kromosomi se nalaze slobodni u citoplazmi. U profazi je svaki kromosom sastavljen od dviju sestrinskih kromatida, a niti diobenog vretena vezane su za sve kromosome na mjestu centromere.
U metafazi diobeno vreteno kromosome pravilno raspoređuje u središte stanice. Kromosomi se još uvijek sastoje od dviju kromatida.
Tijekom anafaze dolazi do razdvajanja sestrinskih kromatida. Niti diobenog vretena skraćuju se i povlače sestrinske kromatide kromosoma na suprotne polove stanice. Svaka odvojena kromatida postaje zaseban kromosom. Na kraju anafaze svaki se kromosom sastoji od jedne kromatide.
Telofaza je posljednja faza mitoze. Ona je u mnogočemu obrnuta inačica profaze. U njoj se prvo počinju sastavljati jezgrine ovojnice oko kromosoma, koji se tada počinju despiralizirati ili odmatati. Diobeno vreteno rastavlja se u telofazi. Upravo opisani proces nastanka dviju novih jezgara od jedne početne nazivamo kariokineza. Da bi nastale dvije cjelovite stanice, mora se podijeliti i citoplazma stanice. Taj se proces naziva citokineza. Tijekom citokineze dolazi do uvrtanja membrane na središtu stanice. Stanica se na tom mjestu podijeli na dvije stanice kćeri koje sadržavaju svaka svoju jezgru. Do citokineze dolazi pri samom kraju mitoze.
MEJOZA I.
Prva faza mejoze I. U mnogočemu je po događajima jednaka kao i profaza mitoze: spiraliziraju se kromosomi, sastavlja se diobeno vreteno i rastavlja se jezgrina ovojnica. Tijekom profaze I dolazi i do sparivanja homolognih parova kromosoma koje tada nazivamo bivalenti ili tetrade. Kromosomi u bivalentu mogu izmijeniti dijelove nesestrinskih kromatida, što nazivamo kromatidna izmjena ili krosingover (engl. crossing – križanje). Takvom razmjenom gena između očeva i majčina kromosoma nastaju nove kombinacije gena u kromosomima koje mogu dati bolje prilagodbe za preživljavanje u određenim uvjetima.
Anafaza I. Diobeno je vreteno u potpunosti oblikovano. Homologni su kromosomi još uvijek vezani i niti diobenog vretena slažu ih u središte stanice za razliku od metafaze mitoze gdje su pojedinačni kromosomi bili poredani u središtu.
Metafaza I. Niti diobenog vretena skraćuju se i povlače bivalent prema suprotnim polovima stanice. Homologni se kromosomi razdvajaju te svaki putuje prema suprotnom polu. Obje novonastale stanice dobit će samo jedan kromosom od svakog homolognog para, stoga više neće biti diploidne – doći će do redukcije broja kromosoma. Sestrinske su kromatide ostale vezane u kromosomima i to je ključna razlika između anafaze I i anafaze mitoze gdje su se s sestrinske kromatide razdvojile.
Telofaza I. U mnogočemu slična telofazi mitoze. Jezgrina ovojnica sastavlja se oko kromosoma koji se despiraliziraju na oba pola, a diobeno se vreteno rastavlja. Kao i nakon faza mitoze, nakon telofaze I dijeli se i citoplazma u procesu citokineze.
Stanica veći dio života provede u interfazi koja obuhvaća G1, S i G2 fazu
G1 faza počinje odmah nakon nastanka nove stanice. Novonastale stanice dvostruko su manje nego što je bila stanica od koje su nastale pa u ovoj fazi one rastu, stoga su intenzivni procesi stvaranja bjelančevina. U G1 fazi dolazi do udvostručenja broja mitohondrija i kloroplasta u biljnim stanicama. To je bitno da bi nakon diobe svaka nova stanica imala dovoljan broj svih organela.
S faza je faza staničnog ciklusa u kojoj dolazi do udvostručenja (replikacije) molekule DNA. U ovoj fazi stvaraju se identične kopije molekula DNA koje će se tijekom diobe pravilno raspodijeliti na nove stanice. Na ovaj način osigurano je da sve stanice imaju identične molekule DNA i da imaju jednak broj tih molekula.
G2 faza posljednja je faza interfaze. U njoj stanica raste i priprema se za mitozu. U ovoj fazi dolazi do provjere replikacije molekula DNA te do mogućih popravaka pogrešaka do kojih je došlo u replikaciji.
MEJOZA
Mejoza je stanična dioba tijekom koje nastaju spolne stanice od kojih svaka nosi barem dio različitih gena.
-
Procese koji se događaju u životu eukariotske stanice možemo podijeliti na četiri faze: G1, S, G2 i M.