Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Zaštita mora i podmorja u Hrvatskoj, 1559933832.3431, 1528443227.1047,…
Zaštita mora i podmorja u Hrvatskoj
Svjetski dan zaštite oceana
Obilježavanje
lipnja
Od 2008. godine
Kada ga je Generalna skupština UN-a proglasila službenim
Značajan korak pri pomoći očuvanju oceana i
Podizanje svijesti ljudi o problemu očuvanja
Oceani
Jedni od najvažnijih čimbenika za prirodnu ravnotežu
Podjela Jadranskoga mora po kakvoći vode
Obalno more
Kakvoća mora smanjena zbog otpadnih voda gradova
Od Pule do Dubrovnika
Obuhvaća plićake od 10 do 30 metara
Dopire do oko 300 metara do obale kopna
Onečišćenja večinom ljeti
Zbog većeg broja ljudi, turista
Zona kritične zagađenosti
Vezuje se uz velike hrvatske luke
Pula, Rijeka, Bakar, Šibenik, Split, Dubrovnik...
Sjevero-zapadni dio Jadranskog mora
Kakvoća mora najmanja
Svrstava se u najugroženije dijelove Sredozemnog mora
Posebno kritični dijelovi
Dijelovi rijeke Po, Venecijska laguna, Tršćanski zaljev
Tekućine iz gospodarski najrazvijenijeg dijela Italije
Koje morske struje prenose u druge dijelove mora
Orvoreno more
Obuhvaća 95% ukupne površine Jadranskog mora
Središnji i južni dio Jadranskog mora
Uglavnom je izvorno čisto more
Idealno za
Turističku valorizaciju
Uzgoj riba
Uzgoj školjaka
Balastne vode
Vode koje tankeri uzimaju na jednom kraju svijeta te iz ispuštaju na drugome kraju
Voda koju brodovi uzimaju radi ravnoteže, stabilnosti i očuvanja integriteta broda dok je prazan
U more se tada ispuštaju i razni organizmi ,a alge, planktoni, spore, jajašca većih vrsta...
Ti organizmi postaju invazivne vrste koje istrebljuju vrste iz toga kraja
Državni akt za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti RH
Zakon o Zaštiti prirode RH
Od 4. siječnja 2020. godine na snazi
Dosta kasno s obzirom na količinu prirodnih ljepota u RH
Ciljevi akta:
Očuvanje bioraznolikosti
Očuvanje prirodnih staništa
Utvrditi i pratiti stanje prirode
Osigurati održivo korištenje prirodnih resursa
Spriječiti štetno djelovanje ljudi na prirodu
Ugrožene vrste u Jadranu
Plemenita periska
Najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Zabilježena je na dubinama od 0,5 m do 60 m na pjeskovitom dnu. Može narasti do 120 cm te se pojavljuje u cijelom Jadranu.
Morski konjic
Morski konjici su ribe nesvakidašnjeg oblika, izgleda kao šahovska figura. Dobroćudno i nježno morsko biće, lak plijen
Sredozemna medvjedica
Jedna je od najugroženijih vrsta sisavaca na svijetu. Dio je porodice pravih tuljana te je najrjeđi tuljan u svijetu. Težina im može biti sve do 320 kg.
Dupini
Porodica iz podreda kitova zubana, sisavac. Imaju vretenasto odnosno hidrodinamičan oblik tijela. Odrasle jedinke dugačke su između 1,9 i 4 m i teže od 100 do 500 kg
Rješenja za očuvanje i upravljanje morima
Održivi ribolov
Koncept koji govori da iz mora treba uzeti samo onoliko koliko more može obnoviti
Osigurava opstanak i prosperitet živog svijeta, a i ribarstva kao gospodarske grane
Održivi turizam
Ideja razvoja turizma na način da se smanji negativan utjecaj na okoliš
Hoteli koriste ekološke materijale, racionalizacija potrošnje vode, oslanjanje na obnovljive izvore energije...
Zaštićena područja i ekološka mreža Natura 2000
U Hrvatskoj postoji 17 zaštićenih morskih područja koje je u obalnom i morskom području.
Natura 2000 uspostava je koridora u moru za mobilne vrste čime bi imale mogućnost zaštićenog kretanja iz jednog zaštićenog i izaliranog područja u drugo.
Pokriva 37% kopnenog i 16% teritorijalnog mora RH
