Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Zaštita mora i podmorja u Hrvatskoj - Coggle Diagram
Zaštita mora i podmorja u Hrvatskoj
Svjetski dan zaštite oceana
Obilježava se 8. lipnja svake godine od 2009. kada ga je generalna skupština UN-a proglasila službenim.
Značajan korak u očuvanju svjetskih mora i oceana
Podizanje svijesti o trenutnim izazovima oko očuvanja oceana
Oceani su jedni od najbitnijih čimbenika prirodne ravnoteže te ih treba zaštititi
Podjela jadranskog mora po kakvoći vode
Obalno more
Kakvoća mora smanjena zbog otpadnih voda iz obalnih naselja
Obuhvaća dubine od 10 do 30 metara duž cijele Jadranske obale te dopire do oko 300 metara od obale
Onečišćenja se događaju uglavnom ljeti zbog povećanog broja ljudi na tim prostorima
Zona kritične zagađenosti
Oko velikih luka gdje je smanjena mogućnost samoočišćenja mora (npr. Pula, Rijeka, Split, Šibenik, Dubrovnik...)
Najgora kakvoća mora jest sjeverozapadno od crte Pula-Ancona i taj prostor spada pod jedan od najugroženijih u cijelom Sredozemnom moru
onečišćenje je veliko i kod ušća rijeke Po, Venecijanske lagune te kod Tršćanskog zaljeva
Otvoreno more
Obuhvaća 95% ukupne površine Jadranskog mora
Idealno za uzgoj riba i školjaka te za valorizaciju turizma
Izvorno čisto more
Središnji i južni dio Jadranskog mora
Balastne vode
Onečišćene vode koje su dovezene iz drugih zemalja tankerima
Tankeri ne mogu putovati prazni jer tada nisu dovoljno stabilni te se zato nakon, što isporuče naftu na određeno mjesto, napune vodom
Ta voda se prilikom ponovnog utovara nafte ispusti nazad u more, no problem je u tome što ona tada sadrži puno raznih organizama iz prostora gdje je voda pokupljena i ti organizmi postaju invazivne vrste
Državni pravni akt za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti RH
Zakon o zaštiti prirode RH
Na snazi od 4. siječnja 2020. godine što je dosta kasno s obzirom na to koliko Hrvatska ima prirode koja bi trebala biti očuvana
Ciljevi tog zakona su:
Očuvanje prirodnih staništa
Očuvati krajobraznu raznolikost
Očuvanje bioraznolikosti
Utvrditi i pratiti stanje prirode
Osigurati održivo korištenje prirodnih resursa
Spriječiti štetno djelovanje ljudi na prirodu
ugrožene vrste u Jadranu
Morski konjic
Morski konjic jest malo dobroćudno morsko biće koje je ugroženo u Jadranu te je čest plijen nesavjesnih ronilaca. Veličine je od 2.5 pa do 25 cm
Sredozemna medvjedica
Jedan od najrjeđih sisavaca na svijetu te najrjeđa vrsta tuljana. Ugrožena je jer su u povijesti bile izlovljavane. Veličine je do 240 cm i može biti težak do 320 kg. Nedavno je nakon više od 20 godina opet viđena uz Hrvatske obale.
Plemenita Periska
Ugroženi školjkaš u Jadranu koji obitava na pjeskovitom i muljevitom morskom dnu. Prosječna veličina joj je od 30 do 50 cm, no može narasti i do 120 cm. Zakonom je zabranjeno vaditi ih i prodavati
Dupini
Dupini su zaštićena vrsta u Jadranskom moru. Oni su vrsta čiji opstanak ugrožavaju sve ljudske aktivnosti. Mogu narasti od 2 do 4 metra te težiti i do 500 kg.
Rješenja za očuvanje i upravljanje morima
Održivi turizam
Vrsta turizma u kojem je negativan utjecaj na okoliš minimalan. U restoranima bi se trebala sve više posluživati lokalna hrana, a hoteli bi se trebali okretati obnovljivim izvorima energije.
Zaštićena područja i ekološka mreža Natura 2000
U hrvatskoj postoji 17 zaštićenih morskih područja. Natura 2000 jest mreža koja uspostavlja područja i koridore za morska bića gdje su zaštićeni od izlova, ispuštanja otpadnih voda te prometa
Održivi ribolov
Koncept koji govori da se iz mora smije uzeti onoliko koliko more može obnoviti. Sve što je iznad te granice samo vodi do uništenja ekološkog sustava mora. Takva održiva vrsta ribolova omogućava opstanak ribolova te opstanak morskog svijeta