Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ANKETA KAO ISTRAŽIVAČKA METODA - Coggle Diagram
ANKETA KAO ISTRAŽIVAČKA METODA
VRSTE ANKETNIH PITANJA
PREMA
SADRŽAJU
Pitanja o ponašanju
Pitanja o stavovima
Pitanja o znanju
Demografska pitanja
PREMA
FORMALNOM
KRITERIJU
Dihotomna pitanja
ispitanicima se nudi izbor između dvije opcije, obično
„da“ i „ne“
Prednost: ispitanika se tjera na izjašnjenje u pitanjima koja su kontroverzna
Nedostatak: nalaze se na nižoj razini mjerenja, pojednostavljuju odgovore (gubi se informativnost i kvaliteta podataka)
Pitanja višestrukog izbora
odnose se na postavljanje pitanja u kojima se nudi više od dvije opcije odgovora, a pri tome nije riječ o ljestvicama
procjene niti o rangiranju
ispitanicima je moguće ponuditi zaokruživanje
svih odgovora ili da izaberu jedan ili nekoliko odgovora
Mjerne skale
- ljestvice procjene (
Likertova, Thurstoneova, Gutmannova i semantički diferencijal
)
prema većini kriterija najbolji način postavljanja anketnih pitanja
treba ih upotrebljavati kad god je to moguće, tj. kad god je u upitniku riječ o mjerenju stavova
NAJČEŠĆE POGREŠKE U FORMULACIJI ANKETNIH PITANJA
2. Pogreške koje proizlaze iz nekonzistentnog razumijevanja pitanja
situacije koje dovode do toga da
jedan ispitanik pitanje shvati na jedan način, a drugi ispitanik na drugi
Dvostruko pitanje
Pitanja koja uključuju negaciju ili dvostruku negaciju
Nejasna ili dvosmislena pitanja
1. Pogreške koje uključuju pristranost u mjerenju konstrukta
Istraživač, svjesno ili nesvjesno, pitanje postavlja tako da
ispitanika usmjerava prema određenim odgovorima
uslijed socijalne poželjnosti osobine slaganja ili davanjem više ili manje suptilnog signala o većinskom/ poželjnom/ ispravnom stavu o određenom pitanju.
Sugestivna pitanja
npr.
"Većina ljudi smatra da se u Hrvatskoj premalo ulaže u kulturu.
Dijelite li i Vi to mišljenje
?“
Neuravnotežena pitanja
3. Pogreške koje su rezultat nepostojanja odgovarajućih informacija
proizlaze iz neposjedovanja odgovarajuće informacije ili iz nemogućnosti da se informacije u trenutku davanja odgovora na kvalitetan način dozovu iz sjećanja.
Neodgovarajući vremenski okvir odgovora
Kognitivna kompleksnost pitanja
4. Pogreške koje su rezultat neodgovarajuće forme odgovora
Neodgovarajuće ili međusobne neisključive kategorije odgovora
Preveliko oslanjanje na kategoriju „ostalo“
Izostavljanje odgovora „ne znam“
DEFINIRANJE POJMA
Anketna istraživanja odnose se na postavljanje određenog broja pitanja unaprijed ispitanicima pomoću anketnog upitnika.
Istraživanja kojima se žele
procijeniti vrijednosti, stavovi, ponašanje, mišljenja i sl. neke populacije
Ispitivanja javnog mnijenja
Pitanja se moraju postavljati na
standardiziran način
- moraju imati uvijek istu formulaciju i ponuđene opcije
U nekim anketnim istraživanjima se može odstupiti od potpune standardizacije upotrebom tzv.
razgovornog anketiranja
- anketarima se omogućuje da daju dodatna pojašnjenja kada to sami smatraju potrebnim
Prije pisanja upitnika prije svega treba voditi računa o tome
koji se podatci njime žele dobiti
te
mogu li sudionici istraživanja dati navedene podatke
Podjela prema stupnju strukturiranosti:
Strukturirani upitnici
- u potpunosti ili gotovo u potpunosti sadrže zatvorena pitanja
Polustrukturirani upitnici
- sadrže i nešto veći broj otvorenih pitanja (pitanja u kojima ispitanicima nisu unaprijed ponuđene opcije odgovora nego se traže slobodni odgovori)
Pravilo
: stupanj strukturiranosti upitnika i njegova veličina moraju biti u proporcionalnom odnosu
Isto vrijedi i za veličinu uzorka i stupanj strukturiranosti
Istraživač uvijek treba imati na umu:
tko su ispitanici,
kako bi pitanja mogao postaviti jezikom koji im je razumljiv
kako bi od njih tražio samo one informacije koje oni mogu pružiti
Upitnik treba sadržavati samo one
informacije koje su potrebne
kako bi se ostvarili ciljevi istraživanja
REDOSLIJED PITANJA U UPITNIKU
Važan je iz dva razloga:
Odvijanje samog procesa anketiranja
Pouzdanosti rezultata
DVIJE STRATEGIJE
PSIHOLOŠKA STRATEGIJA
odnosi se na uspostavljanje povoljnog odnosa s ispitanikom što ranije tijekom procesa anketiranja kako bi se osigurala daljnja suradnja te kvaliteta prikupljenih podataka
pr. na početku se prvo postavljaju lakša, zanimljiva i nekonfliktna pitanja, dok se osjetljiva pitanja trebaju postaviti na samom kraju upitnika kako bi se spriječila blokada ispitanika
LOGIČKA STRATEGIJA
odnosi se na smisleno grupiranje pitanja, tako da se dijelovi upitnika slažu u smislene cjeline. Na taj način ispitanik ima osjećaj da se anketiranje odvija na logičan i predvidljiv način.
Problem
je što navedene strategije mogu biti nepodudarne
npr. pitanje koje je osjetljivo i koje bi trebalo doći na kraj može logički spadati u skupinu pitanja koja se postavljaju na početku
NAPOMENA:
Demografska pitanja odnose se na opća obilježja ljudi, kao što su spol, dob i mjesto stanovanja, a obično se stavljaju na kraj upitnika zbog
socijalne osjetljivosti
NAČINI PRIKUPLJANJA PODATAKA POMOĆU UPITNIKA
Pet osnovnih vrsta:
Terenske ankete prikupljene individualnim anketiranjem
Terenske ankete sa skupnim anketiranjem
Telefonske ankete
Online
ankete
Poštanske ankete
Različiti načini prikupljanja podataka imaju svoje
prednosti
i nedostatke
, a odluka o tome koji ćemo način upotrijebiti prije svega ovisi o
dopuštenom trošku i trajanju istraživanja
, kao i o tome koji je način najbolje prilagođen
specifičnim sudionicima istraživanja