Geografij Klima

Obilježja vremena i klime

Sunčevovo zračenje i temperatura zraka

Tlak zraka, zračne mase i zračna strujanja

Voda u atmosferi

Glavni tipovi klime

Vrijeme

Klima

Trenutno stanje atmosfere nad nekim mjestom.

Može se pouzdano odrediti nakon 30-ak godina promatranja.

Tipovi vremena

Stalno vlažno vrijeme

Promjenjiva vremena

Stalno vedro vrijeme

Sinoptička karta

vremenske karte

Podatci koji se prikupljaju svakodnevno, niz godina.

Klimatcki elementi

Vlažnost

Visina snijega

Naoblaka

Padaline

Tlak zraka

Temperatura zraka

Sunčevo zračenje

Klimatski učinci

Raspodjela kopna i mora

Morska struja

Nadmorska visina

Jezera

Atmosfera

Reljef

Geografska širina

Tlo

Rotacija, revolucija

Biljni pokrov

Godišnja doba, dan/noć.

Što si bliže ekvatoru to je toplije.

Odbija (upija) veliki dio Sunčevog zračenja.

-0.57°C svako 100 m.

Što je više mora u blizini to je manja razlika temperature kroz godinu.

Morske struje mogu biti tople i hladne.

Isti utjecaj kao more. Jačina utjecaja ovisi o volumenu vode.

Visina i smjer pružanja planina utječe na padaline, vjetrove i dr.

click to edit

click to edit

Atmosfera

Atmosfera odbija (upija) veliki dio Sunčevog zračenja.

Atmosfera je Zemljin omotač.

Sloj između Zemlje i svemira.

Zone atmosfere

Mezosfera

Stratosfera

Termosfera

Troposfera

Egzosfera

Do 10 km

Iznad 1000 km

Sastoji se od:

Kisik

Argon

Dušik

Ugljikov dioksid

78%

21%

0.9%

0.033%

Vrste zračenja:

Vidljivi dio spektra

Infracrveni (toplina)

Ultraljubičasto

7%

46%

47%

Vrste padina:

Prisojna

Osojna

Okrenuta prema Suncu

Okrenuta od Sunca

Osunčavanje (insolacija)

Koliko je sati neko mjesto na zemlji obasjano izravnim Sunčevim zračenjem.

Toplinski pojasevi

Žarki pojas

Južni umjereni pojas

Sjeverni umjereni pojas

Južni hladni pojas

Sjeverni hladni pojas

Južni pol

Južna polarnica

Južna obratnica

Sjeverna obratnica

Sjeverna polarnica

Ekvator

Sjeverni pol

Temperatura zraka je toplinsko stanje zraka

Dnevni raspon temperature

Razlika između najviše i najniže temperature u danu.

Srednja mjesečna temperatura

Dobije se kad zbrojimo sve srednje dnevne temperature i dijelimo ih s brojem dana.

Staklenjački plinovi

Ugljikov dioksid, metan...

Izoterme

Termički ekvator

krivulje na tematskim kartama koje povezuju mjesta s jednakom temperaturom

Linija na tematskoj karti koja povezuje točke najviše temperature svakog meridijana.

Tlak

Normalni tlak

1013kPa

Pri:

15°C

0% vlage

0m nadmorske visine

45° geografske širine

Tlak je obrnuto proporcijalan

Temperaturi

Vlagi

Visini

Tlak se izražava u: kPa, Barima i mjeri se barometrom.

Izobare povezuju mjesta jednakog tlaka zraka.

click to edit

Ciklona

Anticiklona

Ciklona je polje niskog tlaka zraka.

Primjeri

Antiiklona je polje visokog tlaka zraka.

Primjeri

Islandska

Geunska

Azorjka

Sibirijska

Ljetna

Zimska

Tlak zraka je pritisak mase zraka na površinu Zemlje.

Zračne mase

Velika količina troposferskog zraka ujednačenih svojstva.

Vrste

click to edit

click to edit

Tople

Hladne

Kontinentalne

Maritimna

Fronta

Najuža granica između dvije zračne mase

Vlaga

Oblaci

Apsolutna vlaga

Relativna vlaga

Masa vodene pare u jedinici volumena zraka

Stupanj zasičenosti zraka vodenom parom

g/cm3

%

Pet klimatskih razreda

C

D

B

E

A

Tropske kišne klime

Suhe klime

Umjereno tople kišne klime

Snježno - šumske klime

Polarne klime

Vrste:

Vrste:

Vrste:

Vrste:

Vrste:

Prašumska

Stepska

Pustinjska

Umjereno toplo vlažna

Sredozemna

Vlažna snježno - šumska klima

Suha snježno - šumska klima

Savanska

Puno padalina cijele godina

Puno padalina dio godine

Uvijek visoke temp.

Više padalina dio godine

Malo padalina

Pravilno raspoređene padaline

Sezonska raspodijela padalina

Duge hladne zime, ljeta mogu biti topla.

Duga zima mala količina padalina.

Mala razlika u temp. kroz godinu.

Jasna promjena temp. kroz godinu.

Vruća ljeta, blage zime

Dijele se po količini padalina

Zasičeni zrak

Zrak sa največom mogučom količinom vodene pare.

Rosište

Temperatura kod koje je zrak potpuno zasičen vodom.

Higrometar

Koristi se za računanje relativnevlage.

Nakupina kapljica vode ili čestica leda.

Vrste

Kumulus

Stratus

Nimbus

Cirus

Kišni

Grudasti

Slojeviti

Vlaknasti

Padaline

Dijele se na:

Padaline iz oblaka

Padalie pri tlu

Snijeg

Tuča

Kiša

Mraz

Inje

Rosa

Kišu mjerimo u mm pomoću kišometra.

Snijeg mjerimo u cm, a pada kad je temp. oblaka niža od 0°C.

Tipovi padalina

Orografske

Konvekcijske

Frontalne

Nad jako zagrijanom podlogom

Pljusak

Nastasju nad visokim planinama

Izdizanjem zraka na frontama u ciklonama

Topla fronta

Hladna fronta

400 km

2000 km