Bolesti dišnog sustava
Zarazne bolesti
Virusne
Poremećaj glasa i govora
Tepanje
Mucanje
Promuklost
Gluhonjemost
Nezarazne bolesti
Rak pluča
Bakterijske
Rak pluća je bolest obilježena nekontroliranim rastom stanica u tkivu pluća.
Najčešći uzrok raka pluća je dugotrajno pušenje duhana, izlaganju plinu radonu te zagađenju zraka.
Astma
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja uzrokuje poteškoće s disanjem kod osoba svih uzrasta.
Dok stručnjaci ne znaju sve stvari koje mogu uzrokovati astmu, genetski, okolišni i profesionalni čimbenici povezani su s razvojem astme.
Prehlada
Gripa
Covid-19 (koronavirus)
Kada netko tko je prehlađen kihne ili zakašlje, u zraku se oslobađaju milijuni virusa koji zatim završe na osobama ili okolnim površinama i zbog toga se prehlade brzo šire. Klice se lako prenose putem kontakta ruku.
Prehlada je zarazna bolest gornjeg dišnog sustava koja se lako širi i koja pogađa uglavnom nos.
Gripa je zarazna bolest primarno dišnog sustava.
Uzrokuje se virusom koji se prenosi kapljicama u zraku nastalim kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe.
Koronavirusi su skupina virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica.
Virusi kod ljudi uzrokuju respiratorne infekcije, poput prehlade, koje su obično blage.
Upala pluča
Angina (upala grla)
Upala pluća ili pneumonija (grčka riječ) jedna je od čestih bolesti koja prvenstveno zahvaća male zračne vrećice poznate kao alveole.
Spada u teška oboljenja i pacijenti se najčešće upućuju na bolničko liječenje.
Faktori rizika za upalu pluća uključuju cističnu fibrozu, kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), bolest srpastih ćelija, astmu, dijabetes, zatajenje srca, pušenje u anamnezi, slabu sposobnost kašlja (kao što je nakon moždanog udara) i slab imunološki sistem.
Angina ili faringitis je akutni upalni sindrom zdrijela (grla) koji uzrokuju razliciti mikroorganizmi. Buduci da se radi o upali zdrijela i krajnika (tonzila, mandula) upotrebljava se i naziv tonzilof
Tuberkuloza (TBC)
Bronhitis
Infekcijski bronhitis se najčešće pojavljuje zimi. Mogu ga uzrokovati virusi, bakterije i naročito organizmi slični bakterijama Mycoplasma pneumoniae i Chlamydia. Ponavljane napadaje bronhitisa mogu dobiti pušači i ljudi s kroničnim bolestima pluća ili dišnih putova što smeta čišćenju udahnutih čestica iz bronha . Ponavljane infekcije mogu nastati i zbog kroničnog sinusitisa, bronhiektazija, alergija i, u djece, povećanih tonzila i adenoida.
Nadražajni bronhitis mogu uzrokovati različite vrste prašina, aerosoli jakih kiselina, amonijak, neka organska otapala, klor, sumporovodik, sumporov dioksid i brom, iritansi iz onečišćenog zraka, kao što su ozon i dušikov dioksid te duhanski i drugi dimovi.
Bronhitis je upala bronha, obično prouzročena infekcijom.
Tuberkuloza je zarazna, moguće smrtna zarazna bolest.
Uzrokuje ju bakterija koja se širi zrakom Mycobacterium tuberculosis, M. bovis ili M. africanum.
Krajnici su dio imunološkog sustava i pomažu kod zaštite od mikroorganizama koji mogu izazvati infekciju. Oni to čine tako da pohranjuju bijele krvne stanice koje gutaju bakterije i viruse kako oni ulaze kroz nos i usta. To dovodi do lagane infekcije u krajnicima. Infekcija tada potiče imunološki sustav na stvaranje antitijela protiv budućih infekcija. Ali krajnici ponekad mogu biti svladani od bakterijske ili virusne infekcije. Zbog toga oteknu i upale se. Beta-hemolitički streptokok odgovoran je za većinu slučajeva upale krajnika. Ali i mnogobrojni respiratorni virusi, uključujući Epstein-Barrov virus (EBV), koji uzrokuje mononukleozu, također mogu uzrokovati upalu