Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VRSTE REČENICA - Coggle Diagram
VRSTE REČENICA
Jednostavna rečenica- rečenice koje imaju samo jedan predikat, dijelimo ih na proširene i neproširene rečenice
-
-
Složena rečenica- rečenice koje imaju više predikata, dijelimo ih na zavisno složene i nezavisno složene rečenice
Zavisno složene rečenice-sastoji se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje ne mogu stajati zasebno. Dijele se na subjektne, predikatne, objektne, priložne i atributne rečenice (te apozicijske).
Objektna rečenica- zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto objekta glavne surečenice,
Primjeri: Čuo je da je Igor ozdravio.,Doznali smo da je Marinova momčad pobijedila
Priložna rečenica- zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake glavne surečenice, mjesne, vremenske, načinske, uzročne, pogodbene, posljedične
Primjer: Idi kamo moraš., Sve sam napravio kako si mi rekao.
Predikatna rečenica- zavisna surečenica uvrštena na mjesto imenske riječi u imenskome predikatu glavne surečenice
Primjeri: Ti si koji jesi.,Ona nije što je nekad bila.
Atributne rečenice- zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto atributa uz koju imensku riječ u glavnoj surečenici.
Primjeri: Postići će nešto oni koji se budu trudili., Vozit ćemo automobile koje još nitko nije vozio.
Subjektna rečenica- zavisna surečenica uvrštena na mjesto subjekta glavne surečenice. Prepoznajemo je postavljanjem pitanja Tko? ili Što?
Primjeri:Tko je radoznao, sve dozna prije drugih., Ranoranilac dvije sreće grabi.
Nezavisno složena rečenica- nastaju povezivanjem jednostavnih rečenica,dijele se na sastavne, rastavne, suprotne, zaključne i isključne rečenice
Suprotna rečenica- njima se izriče odvojenost, različitost ili nepodudarnost sadržaja surečenica.
Primjeri: Nije bio miran, nego je stvarao nered., Htjeli smo spremiti sobu, no tata ju je već bio spremio.
Zaključna rečenica- nezavisnosložene rečenice čije surečenice dijelom ovise jedna o drugoj. Možemo ih prepoznati po prilozima dakle, stoga, zato.
Primjeri: Ne znam riješiti ovaj zadatak, stoga trebam pomoć. Mario nije za to kriv, zato ga ostavi na miru.
Isključna rečenica- nezavisno složene rečenica u kojoj druga surečenica isključuje dio sadržaja prve surečenice. U isključnim rečenicama možemo pronaći priloge samo, tek, jedino, samo što, tek što, jedino što.
Primjeri: Sve prešuti, tek njegov uspjeh spomeni., Svi su plesali, jedino on je sjedio u kutu.
Sastavna rečenica-nezavisnosložene rečenice čije su surečenice samostalne, ali im se sadržaji dopunjuju, veznici sastavnih rečenica su i,pa, te, ni, niti
-
Rastavna rečenica- nezavisnosložene rečenice čije su surečenice samostalne, a sadržaj jedne surečenice rastavljen od sadržaja druge.
Primjeri: Jesi li već krenuo, ili još neodlučno stojiš u hodniku?, Ili Maja ili Ana.
-
-
-