Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Europske Regije - Coggle Diagram
Europske Regije
Zapadna Europa
Sve države zapadne Europe, osim Luksemburga i Monaka, imaju izlaz na Atlanski ocean.
Položaj na Atlanskom oceanu omogućio je tim zemljama da odigraju bitnu ulogu u otkrivanju i kolonizaciji Novoga svijeta. Osim što su iskorištavali jeftinu radnu snagu i velika prirodna bogatsva kolonija, one su i širile europsku kulturu i civilizaciju.
Sastoji se od šest država članica Europske unije i Monaka, u kojemu je usprkos tome što nije član Europske unije euro službena valuta. Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Francuska i Monako.
U reljefu zapadne Europe prevladavaju stara gromadna gorja, riječne doline i zavale. Prostor je pogodan za naseljavanje i gradnju prometnica.
Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Srednja Europa
Na sjeveru prohodnost omogućuje nizak reljef, ispresijecan plovnim kanalima i rijekama te gusta prometna mreža.
Regija je zemljopisno položena u sredini Europe između Sjevernog, Baltičkog i Jadranskog mora.
Obično se smatra da Srednjoj Europi pripadaju Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Austrija, Mađarska, sjeveroistočna Italija, Slovenija, Hrvatska, Vojvodina (Srbija) te sjeveroistočna Rumunjska
Zbog položaja u sredini Europe važna je za promet te su se zbog toga često vodili ratovi.
Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe. Nakon propasti komunizma koji je Europu dijelio na Istočnu i Zapadnu, pojam je ponovno dobio dio svog prijašnjeg kulturnog, političkog i gospodarskog značenja.
Južna Europa
Monte Bianco de Courmayeur (4748 m) najviši je vrh Južne Europe, nalazi se u Italiji, u gorju Alpe
U suvremeno doba uz industriju sve više se razvijaju djelatnosti tercijarnog sektora, najviše turizam.
Andora Italija Portugal Španjolska Vatikan Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska San Marino Malta Grčka
Južna Europa, dio je Europe koji se nalazi u njezinu južnom dijelu, u bazenu Sredozemnog mora. Sačinjava ju osam odnosno dvanaest država
Zbog prenaseljenosti prostor je bio izvorište velikih migracija u prekooceanske i u razvijene europske zemlje.
Jugoistočna Europa
Zemljopisni položaj ona ima intraregionalni položaj s kontinentalno spojnom, posredničkom funkcijom.
Prometno-zemljopisni položaj kroz Jugoistočnu Europu prolaze ovi važni prometni koridori
Reljef je uvjetovao i klimu, te isto tako i vegetaciju. Tamo gdje su planine tu je kontinentalna klima, te zimzelena vegetacija. U priobalju prevladava mediteranska klima te obitavaju sredozemna vegetacija i makija.
Jugoistočna Europa je zemljopisni i geopolitički dio Europe čiji se prostor pruža prema jugu i istoku od Panonske nizine, a okružen je dijelom Jadranskog mora, Jonskim, Egejskim i Mramornim morem te dijelom Crnog mora.
Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunjska, Kosovo, Grčka, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija
Istočna Europa
pravac sjeverni dio Srednje Europe - Istočna Europa (Berlin - Moskva)
južni dio Srednje Eurpe - Istočna Europa s odvojkom prema sjevernom i srednjem Jadranu
Zemlje Istočne Europe udaljene su od svjetskih prometnih i trgovinskih tokova, osobito Moldavija i Bjelorusija koje nemaju izlaz na more, ali kroz njih, te kroz Ukrajinu prolaze važni prometni pravci koji povezuju Rusku Federaciju sa Srednjom Europom. Tri su prometna pravca.
Istočna Europa - Egejsko more (Sankt Peterburg - Kijev - Kišinjev - Bukurešt - Egejsko more)
Istočna Europa europska je regija koju čine države Bjelorusija Moldavija Ukraijna
Sjeverna Europa
obuhvaća dva velika poluotoka, Jylland i Skandinaviju
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća sjeverni dio Europe. Države sjeverne Europe su:Island, Norveška, Švedska, Finska, Danska, Litva, Latvija, Estonija.
otoke Island i Grenland te baltičke priobalne prostore
Prosječna naseljenost regije iznosi 21 st/km2, što znači da je sjeverna Europa najrjeđe naseljena regija na našem kontinentu
Države Skandinavskog poluotoka za dobivanje električne energije najviše koriste hidroenergiju i termalnu energiju
