Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Zaštita tijela u ulozi održivosti života - Coggle Diagram
Zaštita tijela u ulozi održivosti života
Što štiti tijelo i čuva zdravlje
Površinski sloj
kože čine: mrtve stanice koje se ljušte i stanice koje se stalno obnavljaju.
Unutarnji sloj
kože čini: žlijezde lojnice, dlačni mišići, krvne žile, korijen dlake, živci, žlijezde lojnice i masno tkivo
Osobna higijena
i njega kože od presudne su važnosti za njen zdravi izgled. Pretjerano izlaganje kože može uzrokovati
rak kože
.
Opekline
su ozljede koje najčešće nastaju djelovanjem visoke temperature.
Koža
je najveći elastični ljudski organ koji prekriva cijelu površinu tijela. Zaštitna uloga kože od mehaničkih, kemijskih i toplinskih oštećenja, kao i obrana od mikroorganizama.
Zahvaljujući
imunosnom sustavu
, organizam se uglavnom uspješno brani od uzročnika bolesti.
Zarazne bolesti
su bolesti koje se mogu prenijeti sa zaraženog na zdravi organizam. Putevi širenja su različiti.
Posljedice
preosjetljivosti
imunosnog sustava su
alergije
na različite tvari. Najčešće tvari koji uzrokuju
alergije
-
alergeni
su pelud, grinje, perje, životinjska dlaka, lijekovi i različita hrana.
Zaštita tijela- sličnosti i razlike
Dlake
na tijelu sisavaca sudjeluje u održavanju
stalne tjelesne temperature
. Mijenjanje dlake sisavaca nazivamo
linjanje
. Osim dlaka, koža, sisavaca stvara i druge tvorevine
Važan dio zaštitnog pokrova i najznačajnije vanjsko obilježje
ptica
je
perje
. Ptica jednom ili dva puta godišnje mijenjaju perje. Tu pojavu nazivamo
mitarenje
. Boja perja različitih vrsta ptica je raznolika.
Gmazovi
su kralježnjaci koji su se u potpunosti prilagodili kopnenom načinu života. Povremeno se moraju
presvlačit
i i imaju
pokrov
koji
sprečava isušivanje tijela
. Imaju
promjenjivu tjelesnu temperaturu
.
Vodozemc
i su kralježnjaci čiji je životni ciklus vezan uz kopnene i vodena staništa. Koža nekih vodozemaca sadrži
otrovne žlijezde
. Vodozemci, kao i gmazovi, imaju
promjenjivu tjelesnu temperaturu
.
Člankonošci-
kukci, pauci i rakovi
na površini tijela imaju
hitinski pokrov
, koji njihovo tijelo
štiti od isušivanja
i vanjskih utjecaja
Žarnjaci
su beskralježnjaci koji u površinskom sloju stanice imaju
žarne stanice
, u kojima posjeduje posebne strukture-
žarnice
Imaju li sva živa bića mehanizme zaštitne obrane
Heterotrofnim protistima
granica između jednostaničnog tijela i okoliša je polupropusna
stanična membrana
.
Bakterije
su jednostanični organizmi čija je stanica obavijena
staničnom membranom
i staničnom
stijenkom
. Kod nekih vrsta bakterija stvara se sluzava ili tvrda
ovojnica
.
Kod
papratnjača
i
sjemenjača
pokrov zeljastih organa biljke čini tkivo građeno od
gusto složenih površinskih stanica
iznad kojih se nalazi
zaštitna ovojnica
.
Biljke
izrazito
sušnih područja
razvile su dodatne mehanizme za zaštitu od visokih temperatura.
Listopadno drveće
u jesen
odbacuje lišće
.
Mahovine
su najjednostavnije biljke čije tijelo nema prave biljne organe.
Alge
su prvenstveno vodeni organizmi.
Gljive
su dobro zaštićene od vanjskih utjecaja jer im stijenku gradi
hitin
- tvar koja gradi i oklope kukaca ili
ceuloza
- tvar koja osigurava čvrstoću drvenaste stabljike biljaka.