Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Usporedba prosvijećenoga apsolutizma i prosvjetiteljskih ideja - Coggle…
Usporedba prosvijećenoga apsolutizma i prosvjetiteljskih ideja
Prosvijećeni apsolutizam
oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća
Vladar prosvijećenog apsolutizma nije se više mogao osjećati vlasnikom države poput Louisa XIV, kome se pripisuje poznata izreka "država to sam ja", i koji je vjerovao da svi Francuzi moraju pridonositi veličanju slave i sjaja njegove vladavine
Apsolutističke ideje se najprije javljaju u krugovima bliskim kraljevskom dvoru u Engleskoj
Prosvijećeni vladar temeljio je svoj položaj i dolazak na prijestolje prije svega na nužnosti i korisnosti autoritarnog vodstva državom
Apsolutizam dvora je najvećim djelom dopustio duhovni pokret, preuzimajući i sam prosvijećene misli i određujući čvrste granice koje prosvjetiteljstvo nije smjelo prijeći
nisu prihvaćali nikakve reforme političkog sistema u smjeru demokracije odnosno smanjivanja njihovih vladari ovlasti
Prosvjetiteljske ideje
glavne ideje sloboda, razum i priroda
Prosvjetitelji i njihove ideje
Thomas Hobbes
Svoje ideje iznio je u djelu „Leviathan“, u njemu tvrdi da su ljudi po prirodi okrutni, pohlepni i sebični
Hobbes u Leviathanu tvrdi da samo moćna vlast može osigurati sređeno društvo, a za njega je jedini oblik moćne vlasti apsolutna monarhija
Charles Louis de Secondat baron de Montesquieu
Njegovo glavno djelo „Duh zakona“, bavi se upravo raspravama o oblicima vlasti kroz povijest.
u djelu podijelio vlast na tri glavne grane – zakonodavnu, izvršnu i sudsku
Francois-Marie Arouet – Voltaire
Bez njega se ne može spomenuti niti jedna misao o prosvjetiteljstvu
Bio je širokih pogleda i stvaralačkog opusa, te je istovremeno pisao poeziju, bavio se poviješću, i pisao filozofske i političke eseje
. U svom najpopularnijem djelu, satiričkom romanu „Candide“ izrugivao europsko i francusko društvo preko glavnog junaka, koji putuje Europom, Amerikom i Bliskim Istokom u potrazi za „najboljim od mogućih svjetova“
Iako je bio zatvaran i proganjan od Crkve i francuske vlasti, do kraja se borio za principe slobodnog govora i mišljenja – “Ne slažem se s onim što želiš reći, ali do smrti ću braniti pravo da to slobodno kažeš"
Denis Diderot i Jean D'Alambert
najzaslužniji za izdavanje Enciklopedije
Enciklopedija je predstavlja napad na javni moral
Usprkos svim pritiscima, Enciklopedija je uspjela u širenju prosvjetiteljskih ideja širom Europe, ali i Amerike
John Locke
Tvrdio je i da ljudi imaju određena prirodna prava a ona uključuju, prije svega, pravo na slobodu, život i vlasništvo
prema njegovu mišljenju najbolja je vlast koja ima ograničene moći i koja je prihvaćena od svih građana, a to je republika
Jean Jacques Rousseau
On je bio uvjerenja da su ljudi u svom prirodnom stanju u biti dobri, ali je ta urođena nevinost pokvarena utjecajima modernijeg društva, a posebno se to odnosi na nejednaku distribuciju vlasništva
Svoje glavne ideje o vlasti i društvu iznio je u svom djelu „Društveni ugovor“, gdje suverenitet naroda postavlja kao temelj modernog i demokratskijeg društva, u kojem bi ljudi sami – a ne kralj ili parlament – donosili zakone
Prosvjetiteljstvo
kulturni pokret u Europi krajem 17. i tijekom 18. stoljeća
temeljna značajka kojega je povjerenje u um i spoznatljivost svih prirodnih i društvenih pojava
filozofiju koja se bavila društvenim napretkom, kulturnim uzdizanjem i napretkom znanosti
na prvo mjesto stavio razum i slobodu, a ne vjeru i religiju
Za vrijeme ovog pokreta ponovo se obnovila etika i kultura znanja te se suprotstavila dotadašnjem vjerskim i političkim opresijama
Prosvjetitelji su bilo borci za racionalnost i slobodu, a njihova glavna preokupacija bila je suzbiti praznovjerje i tiraniju
razvoj kulture
Prosvijećeni apsolutizam u Hrvatskoj
U ratu protiv Pruske, Hrvati i Mađari podržali su Mariju Tereziju
Marija Terezija
vratila je pod vlast bana i Hrvatskog sabora velik dio Slavonije
sebe nije smatrala prosvjetiteljskom vladaricom
provela je brojne reforme u državi
Vojnu krajinu i dalje je pod carskom upravom
Posebno su značajne bile reforme upravnog i školskog sustava, te propisi kojima je nastojala urediti obveze kmetova (urbari)
nastojala vladati u raznim zemljama(austrijske pokrajine, Češka, Ugarska, Hrvatska) te upravljati kao jedinstvenom državom
vladala je centralistički, donoseći odluke za sve zemlje u Beču
Potkraj svoje vladavine Marija Terezija reorganizirala je školstvo, odvojila ga je od crkve i predala na upravu državnim uredima
Odredila je da školu moraju pohađati sva djeca između 6 i 13 godina.
U nižim se razredima nastava odvijala na narodnom (u Hrvatskoj na hrvatskom) jeziku, a u višim na njemačkom
Josip II.
najprosvjećeniji među prosvjećenim vladarima XVIII st.
pokušao je uvesti i njemački jezik kao službeni u upravu i školstvo te ukinuti županije (1785.)
bio je uvjerenja da je osnovno pravo naroda da se njime kvalitetno vlada
loše je procjenjivao političke odnose i snagu lokalnih staleža što je na kraju dovelo do propasti većine njegovih reformi
Najvažnija reforma Josipa II zadire u poboljšanje kvalitete života seljaka i kmetova, jer ukida kmetstvo i čini kmetove potpuno slobodnima i vlasnicima zemlje koju obrađuju
Uvelike je oslabio moć i autoritet Crkve, te su na njegovom dvoru razrađene politike odnosa države sa Crkvom u kojem se sagledavalo Crkvu kao resor državnog aparata, a svećenstvo kao državne službenike
Katolička teologija je ideje na kojima su te politike počivala osudila - pod imenom jozefinizam - kao nepravovjerne
Prosvijećeni apsolutizam u Habsburškoj Monarhiji
godine na vlast u Habsburškoj Monarhiji došla je Marija Terezija
Dolasku žene na habsburško prijestolje suprotstavio se pruski kralj Fridrik II. Veliki te je poveo rat
i Habsburgovcima jedno od gospodarski najrazvijenijih područja - Šlesku
Josip II.
Najstariji sin Marije Terezije postao je još za njezina života suvladar, a nakon njezine smrti 10 je godina vladao sam.
On je otišao korak dalje od svoje majke, a neke od njegovih reformi uznemirile su plemstvo i Crkvu
prije svega bila je to odredba o ukidanju svih samostana koji se ne bave dobrotvornim i odgojnim radom, te careva odluka kojom je kmetovima dana osobna sloboda, tj. mogućnost da se seljaci svojevoljno preseljavaju i žene, odnosno školuju svoju djecu
edna od najvažnijih Josipovih reformi jest odredba o vjerskoj toleranciji
provodio je također centralizaciju vlasti i nastojao germanizirati (ponijemčiti) sve dijelove svoje države
Iako je vladao apsolutistički, smatrao se slugom svojih podanika
Prosvjetiteljstvo u Hrvatskoj
U hrvatskoj književnosti doživjelo procvat u 18. stoljeću
došlo uglavnom utjecajem Marije Terezije i njene društvene reforme
Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti stilski je još uvijek bilo pod utjecajem baroka i klasicizma
pisalo se uglavnom na latinskom jeziku, ali su se mnoga djela i prevodila
glavni zadatak širiti ideje znanosti, poštivanja prirode, ljudske slobode i razuma
prosvjetitelji
Tituš Brezovački
Andrija Kačić Miošić i Matija Antun Reljković
pisali didaktična djela jednodimenzionalnoga prosvjetiteljskog programa bez kritike Crkve
Matija Petar Katančić
Vladari prosvjećenog apsolutizma
smatrali su da trebaju vladati za dobrobit vlastitih podanika, neovisno o tome da li se tim podanicima sviđaju njihove reforme
Vladari su uvodili opću školsku obvezu, miješali se u crkvene poslove, mijenjali pravni sustav, napose ukidajući torturu i procese protiv vještica
poticali su razvoj gospodarstva i različitim mjerama podržavali novine u poljodjelstvu, trgovini i manufakturama
koncentraciju cjelokupne vlasti u svojim rukama smatrali su ti vladari za preduvjet provođenja bilo kakvih smislenih reformi
Utjecaj prosvjetiteljstva
Utjecaj prosvjetiteljstva na javni život bio je vrlo jak, posebno na više građanske slojeve i obrazovane ljude
mnogi obrazovaniji pripadnici aristokracije uključili su se u taj novi intelektualni pokret
Pismenost se sve više povećava, a s tim u vezi olakšava se i pristup knjigama i ostalim tiskovinama
počinje se čitati zbog vlastitog promišljanja i ugode
London i Pariz postali su glavna okupljališta izdavača i čitalačke publike
Prosvijećeni apsolutisti
Fridrik II. Veliki
pruski kralj (1740. - 1786.) iz vladarske kuće Hohenzollern.
veliki osvajač i reformator pruske države
Sudjelovao je u Ratu za austrijsku baštinu, za kojeg je u dva rata Austriji oduzeo Šlesku
Zatim je ojačao vojne snage i uključio se 1756. u Sedmogodišnji rat u savezu sa Velikom Britanijom
Premda je ratovao s moćnim suparnicima; Austrijom, Francuskom i Rusijom, iskazao se kao sposoban vojskovođa i ratni strateg
Poslije rata radio je na gospodarskom oporavku zemlje
duhu prosvijećenog apsolutizma, proveo je reforme u zakonodavstvu i sudstvu te je ukinuo mučenje
Za njegove vladavine grade se kanali, ceste te otvaraju obvezne škole za mušku djecu.
Na svom je dvoru okupljao književnike, a i sam se bavio pjesništvom
Katarina II. Velika
bila je ruska carica
Vodeći imperijalističku politiku prema Poljskoj, već 1764. godine u sporazumu s Pruskom, postavila je na poljsko prijestolje svog miljenika Stanislava Poniatowskog
Rođena je kao njemačka princeza Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst
Za vrijeme njene vladavine su se sve više pojačavale društvene suprotnosti
stekla je veliku popularnost ("Majka domovine"), dajući Rusima prednost u odnosu prema strancima