Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska u ranom novom vijeku - Coggle Diagram
Hrvatska u ranom novom vijeku
DUBROVNIK
XVI. i XVII. stoljeće
GOSPODARSTVO
Razvijena kopnena i pomorska trgovina, pomorstvo, usluge prijevoza robe, proizvodnja soli (Ston), manufakturna proizvodnja sukna, krznarski obrt, staklarski obrt.
SLABLJENJE
premještanje trgovine na Atlantik (zbog osmanskog zauzimanja Carigrada i otkrića Amerike), propadanje flote, smanjenje prihoda, 1667. potres i požar, širenje mletačke vlasti u Dalmaciji.
DIPLOMACIJA
Dubrovačka flota je postala jedna od vodećih na Sredozemlju. Od pape su dobili pravo da kao jedina kršćanska zemlja trguju s islamskim zemljama, Turcima Osmanlijama su plaćali danak kako bi slobodno mogli trgovati po Osmanskom Carstvu, a zbog dobrih veza sa Španjolskom bile su im otvorene španjolske luke na Sredozemlju i trgovina na Atlantiku.
XVIII.STOLJEĆE
Kako bi spriječili Veneciju da okruži Dubrovnik potplatili su Turke Osmanlije da ustraju na izlazima na more s obje strane Dubrovačke Republike (kod Neuma na zapadu i Sutorine na istoku).
XV. stoljeće
Dubrovnik se sredinom XV. st. naziva republikom. Vlast u gradu je u rukama plemićkih obitelji (vlastele). Veliko vijeće je glavni organ državne vlasti.
ZRINSKO- FRANKOPANSKI OTPOR BEČKOM DVORU
U saboru u Cetingradu 1527. godine izabrana je dinastija Habzburgovaca.
Izabrana je pod uvjetima: poštivanja starih povlastica, prav i zakona Hrvatske i da će organizirati obranu granica prema Osmanskom Caratvu.
Hrvatsko plemstvo Habsburgovcima nije bilo zadovoljno jer su graničari bili oslobođeni feudalnih plaćanja, posebna prava bila su im zagarantirana Vlaškim statutima.
Otpor
Tjek
Ban Nikola Zrinski pregovara s Francuzima, ban Petar Zrinski pregovara sa Venecijom i Poljskom...
Posljedice
Nestaje visoko hrvatsko plemstvo, Hrvatska gubi dio teritorija.
Uzroci
Habsburgovci ne ulažu dovoljno u obranu protiv turaka, ne poštuju povlastice i sloboštine...
SELJAČKA BUNA
godine seljačku pobunu na otoku Hvaru je predvodio Matija Ivanić.
Odvila se zbog teških obaveza koje su morali odrađivati kmetovi.
DALMACIJA
XVII. stoljeće
Venecija je u ratovima s Osmanlijama tijekom XVII.st. uspjela vratiti zauzete krajeve od Turaka i proširiti svoje posjede u unutrašnjost Dalmacije.
XVIII. stoljeće
godine Požarevačkim mirom određena je granica između mletačke Dalmacije i Bosanskog pašaluka koja je danas granica Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
XVI. stoljeće
U XVI. stoljeću dalmatinski gradovi su sjedinjeni u pokrajinu Dalmaciju kojom je upravljao generalni providur (civilni i vojni upravitelj) sa sjedištem u Zadru. Turci Osmanlije su osvojili cijelo priobalje i zaleđe Dalmacije, pa su Veneciji ostali samo dalmatinski gradovi. Venecija kontrolira trgovinu i proizvodnju te šteti gospodarskom razvitku Dalmacije, a zbog turskih osvajanja prekinuta je trgovina sa zeleđem.
Hvarska buna
Sukob plemića i pučana za udio u vlasti hvarske komune. Buna je započela kao urota nekoliko uglednih pučana u gradu Hvaru, kojima su se u svibnju 1510. pridružili seljaci iz unutrašnjosti otoka pod vodstvom Matije Ivanića. Podnijeli su hvarskomu knezu zahtjev da pučani budu ravnopravni članovi Velikoga vijeća. Mlečani su podržavali plemiće u čuvanju njihovih stečenih prava. Pobunjenici su osvojili grad Hvar i pobili velik broj plemića. Taj je čin prisilio Mletačku Republiku da na Hvar pošalje flotu koja je uništila pobunu i uvela blokadu otoka, a pobunjenike pobili, kaznili ili protjerali s otoka.
XV. stoljeće
Venecija je do sredine XV. stoljeća zaposjela gotovo sve dalmatinske gradove i priobalno područje od Cetine do Neretve. Na čelu grada nalazio se knez, mletački plemić, a njemu je u upravljanju pomagalo Veliko vijeće (domaće plemstvo)
ISTRA
Za vrijeme ranog novog vijeka Istra je bla pod Meletačkom Republikom
VLAST VENECIJE:
Venecija je kao pomorska, trgovačka sila kako bi zadržala premoć nastojala ograničiti slobodnu plovidbu morem. Na području Istre vođeni su mletačko- habsburški ratovi koji su Istri donijeli razaranja, smanjenje broja stanovništva, epidemije, a na posljetku i naseljavanje novog stanovništva