Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
3.PISANA PROVJERA - KEMIJSKO VEZIVANJE - Coggle Diagram
3.PISANA PROVJERA - KEMIJSKO VEZIVANJE
MODEL IONSKOG VEZIVANJA - metal + nemetal
privlačna sila između kationa i aniona
jači što je naboj veći, a radijus manji
imenovanje:
kationi metala --> metal+ev
anioni nemetala --> nastanak -id
Primje: natrijev kolorid
za prjelazne metale s više valencija, potrebno je naglasiti valenciju rimskim brojem iza metala
Primjer: bakrov(III) oksid
PRIKAZ LEWSIOVOM SIMBOLIKOM
valentan e- iz natrja prebacimo u klor i tako nastaje onda kation natrija i anion klora
PARCIALNA JEDNADĐBA
CaCl2:
METALNO VEZIVANJE - metal + metal
MODEL KOVALETNOG VEZIVANJA - nemetal + nemetak
model dijeli zajednički elektronski par
jednostruka, dvostruka i trostruka veza
LEWISOVA SIBOLIKA - sastoji se od simbola elemnta i točaka
Točke prikazuju valetne e- , a simbol jezgru i unutarnje e-
Pravila za prikaz složenih molekula lewisovim strukturama:
pravilo = Zbroje se svi valetni e-. Ako je riječ o ionu i naboj iona se uzima u obzir
pravilo = atom manje elektronegativnosti uvijek ide u sredinu, osim ako je vodik
pravilo= Radimo kostur molekule na način da središnji atom povežemo s vanjskim atomima jednostrukom kovaletnom vezom
pravilo = Preostale e- stavljamo na atome veće elektronegativnosti
Primjer: Prikaži lewisovu simboliku H2O
Kisik stavljamo u sredinu jer je vodik uvijek vani. Kisik ima 6 valetnih elektrona i vodik 1. Kisik će dijelit s oba vodika elektronski par kako bi postigao oktet i vodik dublet.
Primjer: CO2
Primjer: karbonatni anion
PRAVILO OKTETA - formiranje molekulske strukture tako da svaki atom ima 8 valentnih e-
DUBLET - 2 valetna e- da bi bio stabilan
ELEKTRONEGATIVNOST - svojstvo atoma u molekuli koji se odnosi na jakost privlačenja vezanog elektronskog para
strjelica pokazuje pomak elektronske gustoće nastankom molekule. Područijem djelmočno pozitivnog nabijenog naboja označujemo deltom minus, a djelomično negativnog naboja delta minus
U takvim molekulama nastaju 2 pola : dipolne molekule i polarne molekule
POLARNA VEZA - naziv za međudjelovanje dvaju atoma u molekuli, koji se odnosi na jakost privlačenja vezanog elektronskog para
Polarne veze možemo razlikovati pomoću elektronegativnosti. Onaj koji ima veću elektronegativnost snažnije privlači vezani elektronski par.
Elektronegativnosti kemijskih elemenata:
Ako je razlika u elektronegativnosti dvaju atoma koji dijeli vezni par manja od 0,4 veza između atoma je ne polarna. Ako je razlika u rasponu od 0,4 do 1,9 veza je polarna.
veza u vodik je nepolarna, u vodi i fluorovodiku polarna
Ako je razlika u elektronegativnosti veća od 1,9 elementi nisu molekula nego ionski spoj.
IMENOVANJE MOLEKULA I SPOJEVA
BINARNI SPOJEVI - molekulske tvari od 2
na prvom mjestu u imenu navodi se posvojni pridjev imena manje elektronegativnog atoma
potom pišemo korijen imena drugog kemijskog elementa s nastavkom -id
prvi dio imena od drugog odvajamo razlomokm
ako atom elementa ima više od jedne valencije, valenciju pišemo rimskim brojem u zagradi npr. ugljikov(IV) oksid
možemo ih i imenovati bez oznake valencije grčkim jezikom npr. fosforov pentaklorid
UGLJIKOVODICI
LAČASTI
ALKANI
jednostruka kovaletna veza
opća formula:
homogeni niz
Pravila:
nastavak -an
prvo odrečujemo najdulji lanac ugljikovih atoma u strukutri
- u strukturi ima 6 ugljika = heksan
3.ugljike brojimo s one strane koja je najbliža mjestu grananja
imenujemo skupine koja je vezana za najdulji lanac. U prijehodnom primjeru
u imenu treba naznačiti položaj alkane skupine. Određujemo ga prema broju ugljikova atoma na koji je vezana alkilna skupina
Ako u spoju postoji više različitih alkalnih skupina imenuju se abecednim redom
ako u spoju ima više istih alkalnih skupina ispred imena skupine savljamo predmetak di(2),tri(3),tetra(4)...
Prethodni primjer onda će mo zvati = 2,4 - dimetilheksan
Svojstva alkana: slabo topljivi jer veze nisu polarne, niskog su tališta i vrelišta
CIKLOALKINI
alkini čiji je lanac vezam u prsten
opća formula:
naziv: ispred alkana dodajemo predmetak ciklo-
veća gustoća i više vrelište od ravnolančasih alkana
ALKENI
nezasičeni ugljikovodici između struktura prstena
dvostruka kovalentna veza
opća formula :
Imenovanje
nastavak -en
navest broj na kojem se nalazi dvostruka kovalentna veza
numeriramo s strane gdje je najbliža dvostruka kovalentna veza
ako postoji više dvostrukih veza u spoju, ispred -en dodajemo di-,tri-, tetra-...
Primjer:
Svojstva alkena:
nisko talište i vrelište
manja gustoća od vode
toljivi u nepolarnim otapalima
reaktivniji od alkana zbog dvostruke veze
ALKINI
nezasičena veza povezana trostrukom kovalentnom vezom (bez 2 atoma)
opća formula:
Imenovanje:
nastavak -in
naznačiti mjesto u molekuli gdje se nalazi trostruka veza
ako postoji više trostrukih veza u molekuli, nastavku dodajemo di-, tri-, tetra-...
Primjer:
Svojstva:
nepolarne molekule
slabiji reaktivan od alkena
topljiv u većini organskih otapala
manja gustoća od vode
AROMATSKI
VODIKOVE VEZE
Pravila:
molekule moraju biti polarne
moraju imati vodik
moraju imati 1 od 3 najelektrinija elementa F, 0 ili N
veza u kojoj je elektronegativan atom jedne molekule vezan preko vodika za elektronegativam atom druge molekule
povezivanje pokazuje se isprkidane crtice (- - - -)
Primjer: Molekule vode
ANOMALIJA VODE - voda pri 0 C
pri normalni uvjetima prelazi iz tekućeg u čvrsto stanje, ali voda nije najgušća na 0 C
nego pri 4 C*. Razlog te nepravilnosti su vodikove veze
ALKOHOLI
Opća formula:
FUKCIONALNA SKUPINA - dio molekule koji odrađuje njen karakter i na kojem se zbivaju sve kemijske reakcije
-OH hidroksilna skupina
Imenovanje:
nastavak -ol
ako u alkohol ima više hidroksilnih skupina, ispred nastavaka -ol dodajemo di-, tri-, tetra-....
OBLICI MOLEKULA
pravocrtan:
trokutas planaran:
tetraedarski:
trostrano-bipirsmidalan:
oktaedarski:
POLARNOST MOLEKULA I MEĐUMOLEKULSKE INTERKACIJE
DIPOLNI MOMENT - mjera polarnosti
DIPOL ILI POLARNE MOLEKULE - uzrokovano razlikom u elektronegativnosti
