Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska u srednjem vijeku - Coggle Diagram
Hrvatska u srednjem vijeku
Srednjovjekovna Bosna
Država je dobila ime po rijeci Bosni.
Sklopljen trgovački ugovor s Dubrovčanima,u to se doba razvijaju feudalni odnosi i počinje brz uspon bosanske države
Stjepan Vukšić uzeo je 1448.g. naslov herceg,odakle je potjekao naziv Hercegovina.
Bosna je pala 1463.,a Hercegovina 1482.
srednjovjekovni Dubrovnik
Tijekom 13.stoljeća dominikanci i franjevci počinju graditi samostane u Dubrovniku.
Ljudi su se bavili obrtom,ribarstvom,pomorstvom i trgovinom.
1441.Dubrovnik se počinje nazivati republikom.
Dubrovnik je priznao suverenitet Bizanta,tada su komunom upravljali plemići,a na njezinu čelu je bio domaći knez.
Početkom 13.st. priznali su suverenitet Venecije,u to je doba vladao mletački knez,a Venecija je nastojala preuzeti potpunu vlast nad Dubrovnikom.
Unatoč njihovoj samostalnosti,morali su plačati danak hrvatskougarskim vladarima,a kada se u njezinu zaleđu pojavile Osmanlije,za svoju slobodu su i njima plaćali danak.
Hrvatska u doba Matije Korvina i dinastije Jagelovića
Matija Korvin je zavladao nakon niza sukoba s drugim pretendentima uz prijestolje,reformirao je porezni sustav uvodeći poreznu obvezu svim staležima.
Jagelovići-dinastija koja je vladala Hrvatsko-Ugarskom Državom od 1490. do 1526.,tada se širila nesigurnost života u hrvatskim zemljama s vladavinom slabih Jagelovića,a provale osmanlija su bile svakodnevne.
Krbavska bitka-sukob između hrvatske vojske i Osmanlija 1493.,hrvatska vojska je poražena.
Hrvatski intelektualci poput Marka Marulića,Petra Zoranića,Bernardina Zane i drugih,pisali su o zlodjelima Osmanlija.
Mohačko polje-29.8.1526.,Ugarska vojska doživjela težak poraz,a kralj je pri bijegu poginuo.
Hrvatko-Ugarska država se raspala,a hrvatsko je Podunavlje pripalo Osmanlijskom Carstvu.
Gospodarstvo i kultura
Novac se pojavljuje za vrijeme vlasti hercega Andrije.
Crkveni redovi koji su djelovali u to vrijeme billi su benediktinci,templari,ivanovci,franjevci i u 16.st. pavlini.
Hrvati u to vrijeme većinom idu studirati na europska sveućilišta.
Humanistički pisci:Marko Marulić,Marin Držić,Petar Hektorović,Hanibal Lucić i Petar Zoranović.
Renesansni umjetnici:Ivan Dunković,Ivan Česmički i Juraj Julije Klović.