Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKI NARODNI PREPOROD - Coggle Diagram
HRVATSKI NARODNI PREPOROD
OKUPLJANJE OKO ILIRSKOG IMENA
Gaj je
1835
izdao
,,Novine korvatske"
s književnim prilogom
,,Daniczom Horvatszkom, Slavonszkom y
Dalmatinszkom
No
1836.
Gaj je učinio veliki preokret preimenovavši
svoje novine u
,,Ilirske narodne novine"
, a književni prilog u
,,Danicu ilirsku"
Pjesme od velike kulturne važnosti:
,,Horvatska domovina" Antuna Mihanovića
, objavljena je u desetom broju ,,Danice" 1835. čije su dvije početne i završne kitice poslije prihvaćene kao
hrvatska himna ,,Lijepa naša domovino"
Od svih Južnih Slavena Hrvati su najviše prihvaćali
ilirsko ime
Ono se dosta
često upotrebljavalo za označavanje Hrvatskog naroda, jezika i prostora na kojem su hrvati živjeli
Ilirsko je ime bilo idealno i zbog
ideje slavenskoga zajedništva
jer su ga mogli prihvatiti i ostali Južni Slaveni s kojima su ilirci željeli uspostaviti što čvršće odnose
POLITIČKI PROGRAM PREPORODA
Grof Janko Drašković
1832
. objavio brošuru
,,Disertatia iliti razgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim i budućem zakonotvorcem kraljevinah naših za buduću dietu ugarsku odaslanem"
Draškovićeva je ,,Disertacija" zapravo bila napisana
kao
politički program
namijenjen hrvatskim
zastupnicima u Ugarskom saboru
Suradnja s
Ljudevitom Gajom
UVOĐENJE HRVATSKOGA JEZIKA KAO SLUŽBENOGA
1847.
Hrvatski je sabor na svojem zasjedanju donio jednu od najvažnijih odluka -
odluku o uzdizanju hrvatskog jezika na čast
diplomatičku
POČETCI OBLIKOVANJA POLITIČKIH STRANKA
Strahujući od sukoba mađarona i iliraca, kao i zbog opasnosti širenja preporodnih ideja na susjedne krajeve,
car
je
1843. zabranio ilirsko ime
, pa je ilirska stranka preimenovana u
Narodnu stranku
Zagovornici čvršćeg povezivanja Hrvatske s Ugarskom
osnovali su 1841.
Horvatsko-vugersku stranjku
Pristaše ilirskog pokreta osnovali su iste godine svoju stranku, koja je dobila ime
Narodna ilirska partaja
KULTURNO DJELOVANJE ILIRACA
1842.
u okrilju Zagrebačke čitaonice osnovana je
Matica ilirska
s ciljem objavljivanja književnih i znanstvenih knjiga na hrvatskome jeziku
1839.
u Sisku prva hrvatska moderna drama
,,Juran i Sofija ili Turci pod Siskom"
, koju je napisao
Ivan Kukuljević Sakcinski
1846.
u Zagrebu je utemeljen i
Narodni zemaljski muzej
, iz kojeg su se poslije razvili današnji Arheološki, Prirodoslovni i Hrvatski povijesni muzej
1846.
u Zagrebu odigrana je
prva hvatska opera ,,Ljubav i zloba"
, čiji je autor bio
Vatroslav Lisinski