Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Biljni hormoni ( biljni regulatori rasta ) - Coggle Diagram
Biljni hormoni ( biljni regulatori rasta )
spojevi s važnom ulogom u kontroli rasta pojedinih organa i čitave biljke
putuju unutar biljke, utječu na rast i diferencijaciju tkiva i organa s kojima dolaze u dodir
mogu izazvati raznovrsne odgovore ovisno o vrsti tkiva u kojem djeluju
kontroliraju rast i razvitak biljaka djelujući na diobe, produžni rast i diferencijaciju stanica
tip odgovora na pojedini biljni hormon ovisi o njegovoj koncentraciji te o vrsti i razvojnom stadiju biljnoga tkiva ili organa biljke na koji djeluju
npr. niska koncentracija auksina stimulira rast korijena dok ga visoka koncentracija inhibira, a koncentracija auksina koja inhibira rast korijena, djeluje stimulirajuće na rast izdanka
biljni se hormoni sintetiziraju u vrlo malim količinama, no i takve niske koncentracije dovoljne su da potaknu određeni odgovor
hormoni mogu djelovati na aktivnost pojedinih gena i postojećih enzima te mijenjati svojstva plazmatskih membrana :arrow_forward: svako od tih djelovanja može uzrokovati promijene u metabolizmu i razvitku stanice
reakcija na pojedini biljni hormon ne ovisi toliko o njegovoj apsolutnoj koncentraciji, koliko o odnosu koncentracija svih prisutnih hormona
tri skupine biljnih hormona koji stimuliraju rast i druge procese
GIBERELINI
danas je poznato više od stotinu giberelina, od kojih je otprilike jedna trećina biološki aktivna
sintetiziraju se u mladim listovima te u embrijima
stimuliraju rast stabljike, ali imaju vrlo slab učinak na rast korijena
stimulacija rasta izdanka giberelinima posebice je uočljiva u patuljastih biljaka koje nakon primjene giberelina mogu doseći normalnu visinu
biljke normalne visine često ne reagiraju na gibereline
biljkama koje imaju rozetu ( listovi poredani u krug, ali zbog slabog rasta stablike leže na tlu ), prskanje giberelinima potiče produživanje stabljike i razvitak cvijeta
giberelinima se često može prekinuti razdoblje mirovanja ( dormancije ) sjemenaka i pupova te potaknuti klijanje sjemenaka žitarica
u sjemenkama žitarica giberelini stimuliraju sintezu probavnih enzima osobito enzima koji razgrađuju pričuvni škrob ( α - amilaza )
CITOKININI
skupina biljnih hormona koji stimuliraju diobu stanica
poznato je nekoliko prirodnih citokinina :arrow_right: npr. zeatin i izopentenil - adenin ( IPA ), ali i brojni sintetski spojevi koji pokazuju citokininsku aktivnost ( npr. benzil - adenin ( BA ) )
sintetiziraju se u tkivima koja aktivno rastu kao što su vrškovi korijena, embriji i plodovi
djeluju na odgađanje starenja u odvojenim organima, mobilizaciju hranjivih tvari, sazrijevanje kloroplasta te sudjeluju u kontroli apikalne dominacije
neke bakterije također stvaraju i izlučuju znatne količine citokinina ili djeluju na biljne stanice tako da ih potiču na proizvodnju citokinina
jedna od takvih je bakterija
Agrobacterium tumefaciens
koja živi u tlu :arrow_right: infekcija ranjenog biljnog tkiva tom bakterijom može uzrokovati razvitak tumora koji se nazivaju
crown - gall tumorima
tumori se najčešće razvijaju na vratu korijena ( tumori vrata korijena ), ali se mogu razviti i na drugim dijelovima biljke
virulentni sojevi bakterije
Agrobacterium tumefaciens
uz kromosomsku DNA sadrže i okruglu izvankromosomsku DNA ( Ti plazmid )
tumor se razvija zbog toga što se mali dio DNA plazmida bakterije ( T - DNA ) ugrađuje u kromosomsku DNA biljne stanice
T - DNA ima gene koji kodiraju enzime nužne za biosintezu citokinina i auksina
transformirane biljne stanice počinju se dijeliti i stvara se tumor
razvoj tumora dokaz je da diferencirane stanice, koje se više ne dijele, mogu ponovno postati mitotički aktivne :twisted_rightwards_arrows: ta je pojava ujedno i primjer prirodnoga ginetičkog inženjeringa
drugi primjer je infekcija nekih biljnih vrsta bakterijom
Corynebacterium fascians
koja izlučuje citokinine :arrow_right: koji stimuliraju rast bočnih pupova pa se razvijaju brojni bočni ogranci ( "vještičina metla" )
AUKSINI
najzastupljeniji prirodni auksin u biljkama je
indol - 3 - octena kiselina ( IAA )
:arrow_right: većinom se sintetizira u vršnim meristemima te mladim listovima koji se razvijaju odakle se prenosi u ostale dijelove biljke
stimulacija produžnog rasta stanice stabljike i
koleoptila
( obavija najmlađi list trave )
omogućuju rastezanje stanične stijenke i stimuliraju sintezu tvari potrebnih za rast stanične stijenke :arrow_right: ta dva procesa omogućuju produžni rast stanica
stanice korijena osjetljivije su na auksin nego stanice stabljike
koncentracija auksina koja je preniska da bi stimulirala rast stanica izdanka, može stimulirati rast stanica korijena, ali će zato koncentracija auksina, koja je dovoljno visoka da stimulira rast stanica izdanka inhibirati rast stanica korijena
djeluju na sekundarni rast potičući diobu stanica vaskularnog kambija
potiču stvaranje adventivnog korijenja na reznoj plohi stabljike ( primjenjuje se u hortikulturi za zakorjenjivanje reznica )
stimuliraju rast plodova u mnogih biljnih vrsta
inhibiraju stanične diobe u bočnim pupovima, čime pojačavaju apikalnu dominaciju
danas postoje brojni spojevi koji pokazuju auksinsku djelatnost
najpoznatiji od njih su
2, 4 - diklorofenoksi - octena kiselina ( 2, 4 - D )
:arrow_right: ona se u prošlosti koristila kao selektivni herbicid za dvosupnice i
indol - 3 - maslačna kiselina ( IBA )
:arrow_right: služi za zakorjenjivanje reznica
dvije vrste biljnih hormona koji inhibiraju rast
APSCIZINSKA KISELINA ( ABA )
kontrolira procese karakteristične za završne razvojne stadije biljaka kao što su starenje, otpadanje listova, venuće cvjetova, dozrijevanje plodova te kontrolira stopu rasta u nepovoljnim uvjetima inhibirajući rast, sintezu bjelančevina i prijenos iona
sintetizira se u stanicama koje sadržavaju kloroplaste ili amiloplaste
u biljkama uzrokuje različite fiziološke učinke, među kojima su najvažniji indukcija dormancije pupova i sjemenaka te zatvaranje puči
naziva se
hormonom stresa
:arrow_right: regulira vodnu ravnotežu biljaka u uvjetima nedostatka vode uzrokujući zatvaranje puči ( smanjenje gubitka vode transpiracijom ) i povećavajući primanje vode korijenom
nekada se smatralo da uzrokuje otpadanje ( apsciziju ) listova listopadnih vrsta u jesen, no danas se zna da je u većine vrsta primarni hormon koji izaziva apsciziju etilen
ETILEN
kontrolira procese karakteristične za završne razvojne stadije biljaka kao što su starenje, otpadanje listova, venuće cvjetova, dozrijevanje plodova te kontrolira stopu rasta u nepovoljnim uvjetima inhibirajući rast, sintezu bjelančevina i prijenos iona
jednostavna organska molekula ( H2C = CH2 ) i jednini plinoviti biljni hormon
stvara se u većini biljnih organa
biosintezu stimuliraju stresni okolišni uvjeti, isto kao i kod ABA
stara tkiva i plodovi koji dozrijevaju stvaraju više etilena nego mlada tkiva
regulira dozrijevanje plodova i druge procese povezane sa starenjem listova i cvjetova te otpadanje listova i plodova