Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska povijest od 7. do 12. st - Coggle Diagram
Hrvatska povijest od 7. do 12. st
Povijesno-kulturni odnosi
Kao i s tim trima pismima, Hrvatska je na razmeđu Zapada i Istoka, slavenskoga, romanskog i germanskog svijeta, na granici zapadnoga kršćanstva prema istočnomu, poslije i kršćanstva prema islamu, zatim i na iskrištu sukoba demokracije i komunizma.
Kulturni odnosi Hrvatske i Hrvata s drugim europskim narodima i zemljama imaju duboku tradiciju, već od uspostavljanja prvih hrvatskih kneževina. Kasnijim razvojem pojedinih narodnih kultura oni se i umnažaju, a danas se uklapaju i u europsku i svjetsku kulturu.
Drži se da su nešto stariji spomenici na glagoljici, iako u znanosti nije opće prihvaćeno koje je pismo starije. Od 16. st. latinica u Hrvatskoj sve više potiskuje najprije ćirilicu, dok se glagoljica u pojedinim područjima u bogoštovlju zadržava sve do 19. st., posebno u Hrvatskom primorju.
Hrvati se u svojoj ranoj kulturi javljaju kao narod triju pisma. Uz latinicu, u njezinim različitim verzijama, javljaju se i dva »slavenska pisma«, glagoljica i ćirilica. I glagoljica i ćirilica nastale su u 9. st. i vezane su uz prosvjetiteljsku djelatnost učene »solunske braće« Ćirila (Konstantina) i Metoda, koji su naučili jezik svojih slavenskih susjeda, a koji se tada u još vrlo srodnim varijantama protezao od jugoistoka do sjevera Europe.
Kršćanstvo i Hrvati
Papa Grgur VII. pokreće sveobuhvatnu reformu. Kralj Zvonimir u papi vidi moćnog saveznika te svečano zaklinje se na vjernost Apostolskoj Stolici. U slavnom tekstu prisege nazvan Zvonimirova zavjernica kralj obećava da će dosljedno provoditi reformu, promicati pravdu, štitit dostojanstvo čovjeka. Brinuti se za siromašne i nezaštićene i očuvanje dostojanstva kršćanske ženidbe. Braniti prava Crkve itd.
U brojnim hrvatskim gradovima vjernici stvaraju staleška udruženja nazvane bratovštine. Glavni su pokretači života na župama. Njeguju vrlo razvijenu socijalnu djelatnost. Zaslužni su za očuvanje hrvatskog jezika i kulture te vjerskih običaja.
Važnu ulogu u vjerskom i društvenom životu hrvatskog naroda imale su biskupije. Neke su sačuvane do danas, a neke su nestale. Splitska nadbiskupija 928. godine dobiva prvenstvo.
1094.godine ugarski kralj Ladislav, u želji da proširi svoju vlast na hrvatskom području, osniva Zagrebačku biskupiju i podvrgava mađarskoj crkvenoj pokrajini. Zagrebačka nadbiskupija postaje žarište vjerskog i društvenog života.
Crkva u Bosni svjedoči svoj rani nastanak. O osnutku Bosanske biskupije svjedoči sačuvani dokument iz 1088. godine. Kasnije u 13. stoljeću bosanski se biskup zajedno sa kaptolom seli u Đakovu. Na području Huma spominje se Trebinjska biskupija kao dio Dubrovačke metropolije. Postojala je i Duvanjska biskupija koji neki njeno postojanje stavljaju u doba antičkog kršćanstva.
Narodni vladari
Knez Trpimir
Kralj Tomislav
Kralj Petar Krešimir IV
Kralj Zvonimir
Doseljenje Hrvata
Doseljenje krajem 6. tj početkom 7. st
Pokrštavanje: od 9. do 11. st
Sukobi sa starosjediocima: nastaju Split i Dubrovnik