Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

KEMIJSKO VEZIVANJE, Simbolički sustav označavanja valentnih elektrona…

- - - - Svojim međudjelovanjem oni održavaju sustav koji posjeduje određenu potencijalnu energiju.
        
        Zbog privlačnih sila približavaju se. Potencijalna energija prelazi u kinetičku energiju gibanja atoma. Kao rezultat djelovanja privlačnih sila dvaju atoma nastaju kemijske veze.
  - - - Izuzetak: plemeniti plinovi ➞ oni pri standardnim uvjetima ne izgrađuju molekule.
- - - - interakcije u ionskim kristalima nisu usmjerene, ne pojavljuju se ionske veze.
        
        kation se jednako povlači sa susjednim anionima, a anion se jednako povlači sa susjednim kationima pa kažemo da ionsko vezivanje djeluje združeno u svim dijelovima kroz kristal
        
        sastav ionskog spoja zapisujemo empirijskom formulom
        
        privlačna sila je jača što su naboji iona veći, a udaljenost između središta manja (manji radijusi)
    - - *velik broj ionskih spojeva binarnog je sastava
      - 1. Na prvome mjestu posvojni pridjev kationa metala (u empirijskoj formuli spoja simbol toga elementa na prvome mjestu).
      - 2. Dopisati korijen imena (ili ime) drugog kemijskog elementa ili skupine spojeva kojoj pripada s dodatkom nastavka -id.
      - *ako kation metala može imati različit naboj, nabojni broj kationa treba treba naznačiti rimskim brojem u zagradi iza posvojnog pridjeva, bez razmaka.
    - - Otaopanje natrijevog klorida u vodi
        
        rezultat ion-dipolnih interakcija koje ostvaruju ioni Na i Cl s molekulama H2O
        
        prema Columbovom zakonu: ion-dipol interakcije jače što je naboj iona veći, a veličina manja, tj. što je dipolni moment molekule veći
        
        specifičnim međudjelovanjem iona s molekulama vode nastaju hidratne soli
    - - Oksidacijsko-redukcijski procesi - kemijske promjene u kojima jedan reaktant predaje elektrone drugome, koji ih prima.
        
        nastajanje ionnskih spojeva može se prikazati kemijskim jednadžbama i Lewisovom simbolikom.
        
        Primjer
        
        Nastajanje aluminijeva jodida
        
        oksidacija ➞ proces u kojemu atomi, ioni ili molekule otpuštaju elektrone
        
        Reakcija oksidacije ➞ polureakcija u kojoj dolazi do otpuštanja elektrona
        
        Element koji oksidira i čiji elektroni uzrokuju reakciju naziva se redukcijsko sredstvo ili reducens.
        
        redukcija ➞ proces u kojemu atomi, ioni ili molekule primaju elektrone
        
        Reakcija redukcije ➞ polureakcija u kojoj dolazi do primanja elektrona
        
        Element koji prima elektrone i omogućuje oksidaciju naziva se oksidacijsko sredstvo ili oksidans.
  - - - Stvaranje tzv. kovalentnih veza
        
        2 atoma dijele zajednički/vezni elektronski par.
        
        Dvostruke
        
        Primjer-Ugljikov(IV) oksid
        
        Trostruke
        
        Primjer-Etin
        
        Jednostruke
        
        Primjer-molekula klora
- - - - Neki atomi neće imati 8 elektrona kada se povežu, a neki će imati više.
      - Berilij i atomi 13. skupine
      - Prošireni oktet
        
        U molekulama u kojima svaki atom ima više od 8 valentnih elektrona. Prošireni oktet mogu imati samo elementi 3. periode, na više.
        
        Primjer: Borov tifluorid
- - - - atom B snažnije privlači vezni elektronski par ➞ vezni elektroni bliže su atomu B zbog čega je A-B veza polarna
      - elektronegativnost jednog elementa mjeri se u odnosu na elektronegativnost drugog elementa pa kažemo da su vrijednosti elektronegativnosti relativne.
  - - - Imaju barem jednu polarnu vezu
        
        Polarne veze - međudjelovanje dvaju atoma u molekuli pri kojemu dolazi do pomaka elektronske gustoće.
        
        Polarne i nepolarne molekule različitog su sastava i građe.
    - - Razlika u elektronegativnosti > 1.9 ➞ elementi ne tvore molekule, već ionske spojeve.
    - - = mjera polarnosti, tj. razdvojenosti dvaju suprotnih elektronskih naboja (oznaka: malo grčko slovo mi, µ)
        
        veća razlika u elektronegativnosti = veći dipolni moment
        
        vektorska veličina (ima iznos i smjer)
      - dvoatomne molekule istih elemenata nemaju dipolni moment - nepolarne su
      - Ioni - najveći dipolni moment
- - - - privlačna međudjelovanja polarnih molekula
        
        dipolni moment veći ➞ privlačne sile jače
    - - ion/polarna molekula - nepolarna molekula/atom
        
        nastaju dipoli
    - - slaba, neusmjerena elektrostatska međudjelovanja
        
        povećanjem relativne molekulske mase molekule raste jakost sila
        
        veća masa molekule - više elektrona ➞ dipolni moment veći, a zbog udaljenosti privlačna međudjelovanja valentnih elektrona s jezgrom slabija
      - elektroni se neprestano gibaju pa su različitim trenutcima gušće raspoređeni u različitim dijelovima molekule ➞ ukupni dipolni moment iznosi 0 jer se trenutačni dipolni momenti međusobno poništavaju
  - - - Gustoća leda pri 0°C (0,917 kg/L) < Gustoća vode pri 0°C (1,00 kg/L)
        ➞ zbog intenzivnih dipol-dipol međudjelovanja molekula vode
        ➞ Molekule vode u strukturi leda pravilno su organizirane, svaka molekula povezana je s četiri susjedne molekule zbog čega se stvaraju šupljine - rezultat je manja gustoća. U tekućini molekule vode slobodno se gibaju pa je broj vodikovih veza manji. Zbog toga, molekule vode gušće su raspoređene.
  - - - 2. Zbrajanjem odredimo ukupan broj valentnih elektrona.
        
        3. Rasporedimo valentne elektrone oko atoma u Lewisovoj strukturi. Simbol središnjeg atoma crticama povežemo sa simbolima vanjskih atoma.
        
        4. Popunjavamo oktet vanjskih atoma preostalim valentnim elektronima.
        
        Ako ostale valentne elektrone nije moguće rasporediti oko vanjskih atoma, dopisujemo ih iznad simbola središnjeg atoma.
        
        Ako središnji atom na kraju ima manje od osam elektrona, jedan se ili dva nevezana elektronska para s vanjskih atoma pomaknu u prostor između središnjega i vanjskog atoma. Tada nastaje jedna ili više višestrukih veza.
        
        a) U višeatomnim anionima zbroj atoma valentinh elektrona treba se uvećati za broj jediničnih naboja iona.
        
        b) U višeatomnim kationima od zbroja valentnih elektrona treba se oduzeti broj jediničnih naboja iona.
- - - - Odbijanje nevezni-nevezni par > nevezni-vezni par > vezni-vezni par