Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
MODERNIZACIJA HRVATSKE u XIX.st. - Coggle Diagram
MODERNIZACIJA HRVATSKE u XIX.st.
IVAN MAŽURANIĆ- 1873. – 1880.
pretvaranje Hrvatske u modernu i centraliziranu državu
prvi hrvatski "ban pučanin"
Mažuranićeve reforme
sucima zajamčena neovisnost
novim zakonima može se suditi i banu i ostalim državnim službenicima
sudstvo potpuno odvojeno od uprave
pravo slobodnog sastajanja i udruživanja građana
sloboda mišljenja i sloboda tiska
kulturni i prosvjetni napredak
Otvoreni muzeji, knjižnice, arhivi,...
1886.g otvoren JAZU danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
1774.g. Zagrebačko sveučilište sa tri fakulteta: filozofski, pravni i teološki
zakon o pučkom školstvu (obavezno polaženje 4- godišnje osnovne škole)
sekularizacija škostva- školstvo oslobođeno crkvenog nadzora
uprava centralizirana uvođenjem podžupanija (upravnih kotara) čime je ukinuta samouprava
1880.g. Ivan Mažuranić podnio je ostavku zbog otezanja ugarske vlade u pregovorima o sjedinjenju Vojne Krajine i Hrvatske
1880.g. – 1903.g.
1880.-1883. grof Ladislav Pejačević
u Zagrebu otvorena škola u kojoj su financijski službenici učili mađarski jezik
dio nezadovoljnih narodnjaka napušta stranku i osniva Nedovisnu narodnu stranku gdje zahtjevaju cjelovitost, samostalnost i povoljniji financijski položaj Hrvatske
cilj- ukloniti pojedina obilježja državno-političke individualnosti Hrvatske u zajedničkim poslovima
mađarizacija
na željeznicama, pošti, u poreznoj službi i ostalim zajedničkim poslovima
u nekim su se gradovima počeli postavljati grbovi s mađarskim natpisom
izbio
protumađarski narodni pokret
Ban Pjeačević dao ostavku, a naslijedio ga je Kuen Hedervary (vrhunac mađarizacije)
sjedinjenje Hrvatsko- slavonske vojne krajine s Hrvatskom- gospodarski i politički razvitak
otpor prema banu Khuenu Hedervaryu i mađarizaciji
ban se zalagao za velikomađarsku političku orjentaciju i bio je predstavnik i oslonac dualističkog uređenja države, narodnu stranku je pretvorio u svoj politički instrument, a raspirivao je političke sukobe prema hrvatskoj-srpskoj etničkoj osnovi
drugi otpor je
mlade građanske inteligencije
te su oni organizirali protumađarske demonstracije i spalili mađarsku zastavu
prvi je otpor pokazala Stranka prava, ali je zbog toga došlo do raskola 1895. na domovinaše (zalagali se za hrvatsko pitanje) i frankovce (desna ruka Bečkog dvora)
Napredna omladina
borba hrvatskog naroda i poticanje politike pomirenja i suradnje Hrvata i Srba
član i Stjepan Radić
organiziranje
narodnih skupština (zborova)
u kojima se zahtjeva veća građanska sloboda, financijska samostalnost Hrvatske, ukidanje dualizma i samostalnost Hrvatske
narodni pokret
europski tisak pisao o rješavanju hrvatskog pitanja
ban Khuen smijenjen
profesor
Tomas Masaryk
je jako utjecao na hrvatske studente svojim stavovima
idejom narodnog jedinstva slavenskih naroda (Hrvata, Srba, Slovenaca)
demokratizacijom javnog života
idejom prirodnog prava naroda na samoodređenje
potrebom prosvjećivanja puka
NARODNI PREPOROD U DALMACIJI I ISTRI
u Banskoj Hrvatskoj se razvila borba za hrvatski jezik i kulturu i sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom
Beč se protivio sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom pa su pomagali
autonomaškoj stranci
Ante Kuzmanić je 1844.g. pokrenuo časopis "Zora dalmatinska" u kojem je propagirao ideje Ilirskog pokreta
autonomašku ideju je razvio Nikola Tommaseo te su isticali slavenski karakter dalmatinskoga društva i poticali upotrebu narodnog jezika u školama i književnosti
narodnjaci su se protivili autonomašima te su govorili da se Dalmacija treba ujediniti s Banskom Hrvatskom i s ciljem širenja narodnog preporoda orijentirali su se na osvajanje općinskih vlasti jer su općine odlučivale o jeziku
na čelu autonomaške stranke je
Ante Bajamonti
moderna bolnica, kazalište, nova kanalizacija i tekuća voda koja je dovedena u težački dio grada
gradske financije u bankrotu, a uprava u rasulu
U splitu su se talijanaši zadržali na vlasti zbog njegove popularnosti
1883.g.
Gajo Bulat
novi gradonačelnik
hrvatski jezik službeni u Dalmatinskom saboru, a kasnije i na sudovima i uredima
Istra postaje pokrajina s pokrajinskim saborom te je hrvatski jezik izjednačen s talijanskim
biskup Juraj Dobrila
nositelj preporodnog pokreta u Istri
otvaranje čitaonica, pokretanje novina, istarsko pravaštvo (prirodno pravo), istarski seljaci oslobođeni dugova i oslabljen pokušaj talijanske iredente