Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Članovi rečeničnoga ustrojstva i njihova povezanost s gramatičkim odnosima…
Članovi rečeničnoga ustrojstva i njihova povezanost s gramatičkim odnosima unutar spojeva riječi
Subjekt - pokretač radnje, vršitelj ili predmet od kojega polazi kakva radnja, uvrštava se u rečenicu prema predikatu
Kada se subjekt i predikat slažu u licu, broju i rodu kažemo da su sročni
Izrečeni subjekt
Neizrečeni subjekt
Neraščlanjene (jednočlane) rečenice su u koje se subjekt ne može uvrstiti
Raščlanjene (dvočlane) rečenice pretpostavljaju odnos između subjekta i predikata te mogu biti proširene i neporširene
Predikat - temeljni rečenični član: on nije ovisan o stalim rečeničnim članovima
Odnosi koje poznajemo između glagola i imenice su:
Sročnost ili kongruencija
Upravljanje ili reakcija
Rečenice u kojima nema predikata zovu se neoglagoljene rečenice.
Složene rečenice - rečenice s više predikata
Jednostavne rečenice - rečenice s jednim predikatom
Imenski predikat - sastoji se od glagola i imenske riječi
Glagolski predikat - sastoji se od jednoga ili više glagola
Priložna oznaka - rečenični član kojim se izriče okolnost u kojoj se vrši radnja označena predikatom
Priložne oznake:
vremena
načina
mjesta
društva
količine
uzroka
posljedice
namjere
uvjeta
dopuštanja
Dativ, lokativ i instrumental su padeži koji označavaju priložne oznake
Upravljanje ili reakcija te pridruživanje gramatičke su veze između predikata i priložne oznake koji su ujedno i primjer okolnosnih sintagmi
Objekt - rečenični član kojim se izriče predmet radnje
Izravni ili direktni objekti izravno su uključeni u radnju i bez njih te radnje nema. Uvijek je u besprijedložnome akuzativu ili genitivu koji se može zamijeniti akuzativom
Neizravni ili indirektni objekt predmet je radnje u vezi s kojima se radnja vrši, ali nije nužno predmet na kojemu se vrši radnja ili bez kojega te radnje nema
Upravljanje ili reakcija gramatička je veza između predikata i objekta koji su ujedno i primjer dopunske sintagme
Atribut i apozicija
Atribut - rečenični član koji se pridodaje imenskoj riječi da joj pobliže odredi značenje
Sročni atributi su:
pridjev
broj
zamjenica
Nesročni atributi je:
imenica u genitivu ili prijedložni izraz koji pobliže označuje drugu imenicu
Sročnost ili kongruencija kao gramatička veze koja se pojavljuje između
atributa i imenice
Nesamostalni rečenični članovi
Apozicija je. kao i atribut, rečenični član koji se pridodaje imenici. U službi apozicije uvijek su imenice koje određuju drugu imenicu
Nesročne apozicije - apozicije koje se ne slažu s imenicom u rodu, broju i padežu
Apozicija i imenica su povezane odnosom sročnosti
Primjer odredbene sintagme