Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ČLANOVI REČENIČNOGA USTROJSTVA I NJIHOVA POVEZANOST S GRAMATIČKIM ODNOSIMA…
ČLANOVI REČENIČNOGA USTROJSTVA I NJIHOVA POVEZANOST S GRAMATIČKIM ODNOSIMA UNUTAR SPOJEVA RIJEČI
SUBJEKT
Pokretač radnje
Subjektni skup čine rečenični dijelovi koji su u odnosu sa subjektom
Pojavljuje se u nominativu te je sročan s predikatom - slaže se u licu i broju (te rodu)
PREDIKAT
Samostalni rečenični članovi
Nosilac predikativnosti
Temeljni rečenični član
Rečenice se prema sastavu dijele na: jednostavne i složene
Glagolski i imenski predikat
ATRIBUT
Rečenični članovi koji stoje uz imenske riječi ili imenice
Rečenični član koji se pridodaje imenskoj riječi da joj odredi značenje
Nesamostalni rečenični članovi
Sročni atribut: atribut koji se s imenicom slaže u rodu, broju i padežu
U rečenici mogu biti riječi različitih vrsta: pridjevi, brojevi i zamjenice
APOZICIJA
Kao zavisna sastavnica, pobliže određuje glavnu sastavnicu
Rečenični član koji se pridodaje imenici
Može biti u službi predikata, subjekta, objekta i priložne oznake
OBJEKT
Predmet radnje
Bliži (izravni ili direktni) objekti izravno su uključeni u radnju i bez njih te radnje nema
Dalji (neizravni ili indirektni) objekt predmet je radnje u vezi s kojima se radnja vrši, ali nije nužno predmet na kojemu se vrši radnja ili bez kojega te radnje nema
PRILOŽNE OZNAKE
Rečenični član kojim se izriče okolnost u kojoj se vrši radnja označena predikatom
Razlikujemo priložne oznake: mjesta, vremena, načina, društva, količine, sredstva, uzroka, posljedice, namjere, uvjeta i dopuštenja