Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKO PITANJE kroz XIX.st. - Coggle Diagram
HRVATSKO PITANJE kroz XIX.st.
PRVA POLOVICA 19.ST.
Hrvatski narodni preporod (1835. - 1848.)
Ilirski pokret
- ideja povezivanja i ujedinjavanja Hrvata i južnoslavenskih naroda u Monarhiju
Ante Kuzmanić također kasnije propagirao
stvaranje hrvatske nacije i vlastite nacionalne ideologije
zahtjevi: obrana muncipalnih prava i osnivanje samostalne vlade za Trojednu Kraljevinu, obnova banske vlasti, osnivanje Sveučilišta, crkveno osamostaljenje od Ugarske i hrvatski jezik kao službeni
revolucija (1848./1849.)
ban Josip Jelačić
stvaranje banskog vijeća
ukidanje feudalnih odnosa
novi izborni zakon
Zahtijevanje naroda
uspostava građanskoga društva na načelima liberalizma
ujedinjenje hrvatskih zemalja
neuspjel pokušaj
NARODNA STRANKA (NARODNJACI)
obnavljanje odnosa s Ugarskom
, ako Ugarska prizna ravnopravnost Hrvatske i teritorijalnu cjelovitost njenih zemalja tj. ujedinjenje Dalmacije i Vojne Krajine s Hrvatskom i da se odrekne Rijeke i Međimurja na koje su Mađari neopravdano polagali prava
politička sljednica ilirskog pokreta
ideologija jugoslavizma
Josip Juraj Strossmayer
govori o potrebi osnivanja akademije znanosti i sveučilišta u Zagrebu
protivnici Hrvatsko-ugarske nagodbe
dio nezadovoljnih narodnaka (Franjo Raički, Strossmayer,...) napuštaju Narodnu stranku i osnivaju Nedovisnu narodnu stranku
zahtijevaju cjelovitost, samostalnost i povoljniji
financijski položaj Hrvatske
protivnici su autonomaša i pristaše sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom
borili se za narodni jezik i kulturu i tvrdili da je Dalmacija jedna od hrvatskih zemalja i da se treba ujediniti s Banskom Hrvatskom
istaknuti narodnjaci: Natko Nodilo, Don Mihovil Pavlinović, Miho Klajić, Vid Morpugo, Gajo Bulat
hrvatski je službeni jezik u Dalmatinskom saboru (gradonačelnik Gajo Bulat)
RAKOVAČKA BUNA
organizator bune Eugen Kvaternik
ovim ustankom je htio pobuditi pažnju svjetske javnosti na hrvatsko pitanje
koristio nezadovoljstvo krajiških seljaka- vojnika (Srba i Hrvata) habsburškom vlasti
za vrijeme emigracije već pokušavao pokrenuti hrvatsko pitanje tražeći u europskim državama saveznika
protivnici dvojnog uređenja Austro-ugarske monarhije
proglasili su Hrvatku nezavisnom državom
posljedice bune su teške: Pravaške novine "Hrvatska" su zabranjene, a Starčević i drugi su pozatvarani i oduđeni
povod- riječka krpica (Mađari uzeli Rijeku prevarom)
STRANKA PRAVA (PRAVAŠI)
predstavnici
Ante Starčević
liberalan političar koji se zalagao za suverenitet naroda
u saboru govori o državnom, povijesnom i prirodnom pravu hrvatskog naroda na cjelovitost i samostalnost- "Ni sa Bečom, ni sa Peštom"
Eugen Kvaternik
kasnije Rakovačka buna
odlučan otpor pravaša protiv vladavine bana Khueana, ali zbog toga 1895.
raskol Stranke prava
Frankovci- produžena ruka Bečkog dvora
Domovinaši-ujedinjenje hrvatskih zemalja u okvirima postojeće Monarhije i zagovaranje
suradnje i povezivanje Hrvata i ostalih Južnih Slavena
raskolom nestalo Starčevićevo pravaštvo
smatrali da Hrvatska na temelju svog državnog, povijesnog i prirodnog prava mora biti
neovisna o Ugarskoj i Austriji
te su tražili potpunu samostalnost ujedinjene Hrvatske u sastavu Habsburške monarhije
protivnici Hrvatsko-ugarske nagodbe
SAMOSTALNA NARODNA STRANKA
smatraju da će lakše ostvariti nacionalne interese ako se uspostavi
politička suradnja s Austrijom
(dvor), a ne s Ugarskom
najvažnij predstavnik Ivan Mažuranić
Mažuranićeve reforme
moderni građanski zakoni za upravu i sudstvo
pravo slobodnog sastajanja i udruživanja građana, sloboda mišljenja i sloboda tiska
kulturni i prosvjetni napredak (JAZU , Zagrebačko sveučilište, zakon o pučkom školstvu,...)
prvi hrvatski "ban pučanin"
1880.g. Mažuranić podnio ostavku zbog otezanja pregovora ugarske vlade o sjedinjenju Vojne krajine i Hrvatske