Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
stoljeće prije Krista - Coggle Diagram
Kovnice banovaca nalazile su se u Pakracu i (od 1260) u Zagrebu, gdje se od 1384. kovao i kraljevski novac
U Srijemskoj Mitrovici bila je neko vrijeme ugarska kraljevska kovnica, a prema tipu ugarskoga sitnoga srebrnog novca kovan je i prvi novac Splita (sigurno već sredinom XIII. st.)
-
Mletački dukat (od XVI. st. cekin) proširio se po hrvatskim krajevima i ostao do najnovijega doba kao najvažniji novac. Uz njega je neko vrijeme u uporabi bio i ugarski florin (u XIV. st.), kovan najprije po uzoru na firentinski.
Sitni mletački novac bagatin, u početku 1/12 mletačkoga groša, kovao se i u nekim gradovima mletačke Dalmacije; najdulje ih je kovao Kotor (1423–1640)
Nakon osmanskoga zauzeća Bosne radila je 1470-ih kovnica titularnoga bosanskoga kralja Nikole Iločkoga, iz koje su izašli denari, izrađivani po uzoru na ugarske novce.
Mletački groš (matapan), kovan prema bizantskom uzorku, proširio se u XIII. i u prvoj polovici XIV. st. i u Bosnu
U XIII. st dolaze bečki pfenizi, koji su se održali dva stoljeća; grofovi Celjski i knezovi Frankapani imali su pravo kovati novac prema kovu bečkih pfeniga.
Bosanski vladari kovali su svoj novac od Stjepana Kotromanića, i to u vlastitim kovnicama. Dinar Tvrtka I., nakon njegove krunidbe za kralja (1377) kovan je u Kotoru
Imitirajući djelomično frizatike, hercezi i banovi kuju u Hrvatskoj od kraja XII. st. do 1270-ih tzv. hrvatske frizatike, a poslije banovce, koji su istisnuli frizatike
Salzburški nadbiskupi kovali su od početka XII. st. srebrni novac (frizatik) koji je kolao po Hrvatskoj i Slavoniji
Od sredine III. st. uređuju se kovnice u nekoliko mjesta: Siscia (Sisak), Sirmium (Srijemska Mitrovica); Rimljani su kovali i poseban novac za trgovinu s Ilirikom, tzv. Viktorijat
-
Na području Hrvatske najstariji su novac kovali u IV. st. pr. Kr. grčki gradovi u Dalmaciji: Pharos (Stari Grad), Issa (Vis), Heraclea, po uzoru na sirakuške novce.