Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
SVJETLOST, RASPROSTIRANJE SVJETLOSTI..., ODBIJANJE SVJETLOSTI I RAVNA…
SVJETLOST
- tijela koja daju svjetlost nazivamo IZVORIMA SVJETLOSTI (Sunce najjači izvor svjetlosti)
- tijela koja svijetle sama od sebe nazivamo PRIMARNIM IZVORIMA npr. Sunce
- UMJETNI PRIMARNIM IZVOR npr. svjetiljka
- tamno tijelo može djelovati kao izvor svjetlosti kad na njega pada svjetlost i odbija se od površine, takve izvore nazivamo SEKUNDARNI IZVORI SVJETLOSTI
- svako prozirno tijelo kojim se svjetlost širi nazivamo OPTIČIM SREDSTVOM npr. zrak, voda, staklo...
- ako je optičko sredstvo posvuda jednako kažemo da je HOMOGENO npr. zrak u sobi, voda u posudi...
- vrlo uzak svjetlosni snop nazivamo SVJETLOSNOM ZRAKOM
- svjetlosne zrake su pravci, svjetlost se širi pravocrtno
- zbog pravocrtnog širenja svjetlosti nastaje SJENA
- brzina svjetlosti u vakuumu NAJVEĆA JE MOGUĆA BRZINA U PRIRODI (c= 300 000km/s)
- brzina svjetlosti u zraku blizu je brzini svjetlosti u vakuumu
- brzina svjetlosti u prozirnim tijelima manja je nego u zraku
- u tekućinama i čvrstim tijelima brzina svjetlosti manja je nego u vakuumu
- kada svjetlost padne na glatku površinu nekih tijela ODBIJE SE
- ako je tijelo prozirno npr. staklo, svjetlo prolazi kroz njega te se dio svjetlosti odbija od površine
- tamne tvari upijaju svjetlost npr. čađa
- ravna glatka površina od koje se svjetlost odbija nazivamo RAVNIM ZRCALOM
- svjetlosna zraka odbija se od ravnog zrcala tako da je kut odbijanja jednak upadnom kutu
- kada na ravnu površinu zrcala pada svjetlosni snop koji se sastoji od paralelnih zraka, svaka zraka pada i odbija se pod jednakim kutom
- u odbijenom snopu zrake su međusobno paralelne
- difuzna svjetlost nastaje npr. kada svjetlost električne žarulje padne na stranicu u knjizi, tada kažemo da se svjetlost RASPRŠUJE, te raspršene zrake dolaze u naše oko i omogućuju čitanje
- slika koju daje ravno zrcalo ne postoji stvarno iza zrcala, nego se stvara u oku promatrača
- slika u zrcalu se naziva PRIVIDNA ili VIRTUALNA slika
- stvarna slika dobije se npr. na filmskom platnu u kinu
- u ravnom zrcalu slika predmeta je USPRAVNA i JEDNAKO VELIKA kao predmet te je prividno onoliko udaljena iza zrcala koliko je udaljen predmet ispred zrcala
- fizičari su otkrili da se svjetlost širi kao ELEKTROMAGNETSKI VALOVI
- ELEKTROMAGNETSKI VALOVI su širenje titranja električnog i magnetskog polja
- BIJELA SVJETLOST jest sastavljena od elektromagnetskih valova valnih duljina od 400 mm do 700 mm
- prikaz elektromagnetskih valova u ovisnosti o valnoj duljini naziva se ELEKTROMAGNETSKI SPEKTAR
- elektromagnetski valovi valnih duljina većih od vidljive svjetlosti jesu INFRACRVENO ZRAČENJE
- elektromagnetski valovi valnih duljina manjih od vidljive svjetlosti jesu ULTRALJUBIČASTO zračenje, još kraćih valnih duljina je RENDGENSKO ZRAČENJE I najkraćih valnih duljina jest GAMA-ZRAČENJE
- RADIOVALOVI služe za prijenos radijskih i televizijskih signala
- INFRACRVENO ZRAČENJE isijavaju zagrijana tijela
- MIKROVALNO ZRAČENJE zrače mikrovalna pećnice i mobilni telefoni
- ULTRALJUBIČASTO ZRAČENJE sastavni je dio Sunčeva zračenja
- RENDGENSKO ZRAČENJE primjenjuje se u medicini jer prolazi kroz čovječje tijelo i omogućuje liječnicima da dobiju sliku unutarnjih organa
- GAMA-ZRAČENJE je vrlo prodorno, stvaraju ga radioaktivne tvari
- prozirno tijelo omeđeno plohama od kojih je bar jedna zakrivljena naziva se OPTIČKA LEĆA
- leće se izrađuju od stakla ili plastike (plastike je lakša, manje lomljiva i daje veći lom svjetlosti)
- leća koja je u sredini deblja njego na rubu nazivamo SABIRNOM ili KONVERGENTNOM LEĆOM
- leća koja je u sredini tanja nego na rubu nazivamo RASTRESNOM ili DIVERGENTNOM LEĆOM
- FOKUS ili ŽARIŠTE je točka u kojoj se sabiru zrake svjetlosti nakon prolaska kroz sabirnu leću
- udaljenost od žarišta do leće nazivamo ŽARIŠNOM DALJINOM LEĆE i obilježavamo je s f
- obilježje svake leće je ŽARIŠNA DALJINA s pomoću nje određujemo JAKOST LEĆE
- jakost leće je recipročna vrijednost njezine žarišne daljine
- jakost leće iskazuje se jedinicom 1/m, naziv te jedinice je DIOPTRIJA
- sabirna leća daje uvećanu i uspravnu sliku kada se predmet nalazi između leće i žarišta
- rastresna leća uvijek, bez obzira gdje postavimo predmet, daje virtualnu, uspravnu i umanjenu sliku predmeta
- svjetlost se širi prostorom kao elektromagnetski val
- FOTONI su sićušne nedjeljive "grudice" energije
- obična svjetlost - NEKOHERENTNA
- NEKOHERENTNI IZVORI npr. svijeća, električna žarulja, neonska svjetiljka
- laserska svjetlost - KOHERENTNA
- svjetlosni izvori koji daju koherentnu dvjetlost su LASERI
- laseri se primjenjuju u industriji kao oruđe za rezanje, brušenje, bušenje...
- laser se primjenjuje i u medicini npr. korekcija vida
- laseri će pripadati među najvažnije tehnološke uređaje 21. stoljeća
- kada svjetlost upada na udubljeno zrcalo u paralelnom snopu, odbija se tako da se skuplja u jednoj točki F koja se zove ŽARIŠTE ili FOKUS
- udaljenost između žarišta F i tjemena T nazivamo ŽARIŠNOM DALJINOM i označujemo s f
- zrcalo kojemu je zrcalna površina izbočena naziva se IZBOČENOM ili KONVEKSNO zrcalo
- slika koju stvara izbočeno zrcalo uvijek je VIRTUALNA,USPRAVNA i UMANJENA
- zakrivljeno zrcalo dio je kugline plohe
- zrcalo kojemu je površina udubljena naziva se UDUBLJENO ili KONKAVNO ZRCALO
- okomicu na zrcalo koja prolazi kroz tjeme nazivamo OPTIČKOM OSI
- sredina udubljenog zrcala naziva se TJEMENOM
- kada olovku uronimo okomito u vodu ona izgleda kao da je prelomljena
- svjetlosna zraka koja dolazi do vrška olovke na izlasku iz vode u zrak zbog loma promjeni pravac
- oko vidi vršak olovke kao da je bliže površini vode
- pri prolasku svjetlosne zrake iz zraka u vodu zraka se lomi prema okomici na površinu vode
- pri prolasku svjetlosne zrake iz vode u zrak zraka se lomi od okomice na površinu vode
- svjetlosna zraka više se lomi pri prelasku iz zraka u staklo nego pri prelasku iz zraka uvodu
- svjetlosna zraka se to više lomi pri prijelazu iz jednog sredstva u drugo što je veća razlika između brzine svjetlosti u ta dva sredstva
- upadni kut za koji je kut loma 90° nazivamo GRANIČNIM KUTOM
- svjetlost koja ima jednu boju naziva se MONOKROMATSKA ili JEDNOBOJNA svjetlost
- kada se crvena, zelena i plava združe nastaje dojam bijele boje
- prozirno tijelo u obliku geometrijske prizme naziva se OPTIČKA PRIZMA
- crvena svjetlost se pri prolasku kroz prizmu razlaže pod manjim kutem nego plava svjetlost
- DISPREZIJA svjetlosti je razlaganje bijele svjetlosti pri prolasku kroz prizmu na spektar duginih boja
- duga nastaje kad sunčeva svjetlost prolazi kroz kišne kapljice pri čemu se svjetlost dva puta lomi
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
