Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
disanje u ulozi održivosti života - Coggle Diagram
disanje u ulozi održivosti života
zašto dišemo
organi dišnog sustava
disanje dijelimo na plućno i stanično disanje.
plućno disanje-kada udahnemo kisik uđe u plućne mjehuriće te se iz krvnih kapilara ugjikov dioksid premjesti u plućne mjehuriće,a kisik uđe u krvne kapilare
stanično disanje-kada kisik uđe u kapilare, krv ga prenosi po cijelom tijelu u stanice u kojima se kisik pretvara u energiju i ugljikov dioksid
bolesti dišnog sustava
zarazne
prehlada, gripa, tuberkuloza, upala pluća, bronhitis itd.
nezarazne
astma, alergije, laringitis, rak pluća itd.
stvaranje glasa
glas nastaje tako da tijekom disanja glasnice vibriraju te stvaraju zvuk
disanje životinja- sličnosti i razlike
disanje kralježnjaka
sisavci i gmazovi dišu isto kao i ljudi: plućima.
ptice dišu plućima, ali imaju i zračne vrećice koje služe kao spremište zraka dok lete na velikim visinama.
vodozemci imaju jednostavnija pluća nego ostali kralježnjaci. Njihova pluća imaju manje plućnih mjehurića koji su veći. Dišu isto kroz vlažnu kožu.
Ribe dišu sa škrgama. Škrge su prokrvljene kao i plućni mjehurići. Dok voda prolazi kroz škrge, kisik koji je rastopljen u vodi ulazi u krvotok, a ugljikov dioksid izlazi u vodu.
disanje morskih sisavaca
morski sisavci dišu plućima. Neki morski sisavci nemaju nosnice nego imaju dišne otvore na vrhu glave. Pluća su im isto elastična tako da se ne oštete na velikim dubinama zbog pritiska.
disanje beskralježnjaka
beskralježnjaci dišu plućima i škrgama
gujavice dišu preko vlažne kože, a izmjenjuju plinove putem difuzije.
dišu li sva živa biča
disanje jednostaničnih organizma
heterotrofni jednostanični organizmi (papučica, ameba) dišu kroz staničnu membranu
neke bakterije mogu živjeti u anaerobnim uvjetima, neke u aerobnim a neke u oba.
dišu li biljke i alge
biljke i alge dišu kisik kao i ostala živa biča.
