Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Gospodarstvo Europe - Coggle Diagram
Gospodarstvo Europe
Trgovina povezuje svijet
jedna od najunosnijih grana ljudskih djelatnosti
doživjela je najveće promjene tijekom povijesti
danas je cilj trgovaca da se kupcima šo više olakša kupnja
uvođenje čekova, kreditnih kartica, bankovnih pozajmnica i kredita
internetska trgovina
prva inovacija - uvođenje novca
pojednostavljenje pisma kako bi trgovci mogli brže i lakše mogli bilježiti podatke
trgovina . prijenos vlasništva nad dobrima, uslugama i znanjima s jedne osobe ili skupine na drugu osobu ili skupinu
trgovinom se bave velike korporacije i multinacionalne tvrtke
služe kao posredndik između proizvođača i kupca te pritom naplaćuju svoju proviziju
najbogatije tvrtke - trgovački lanci
cijene na svjetskim tržištima određuju
ponuda
potražnja
tržišna osnova
što je robe na tržištu više, njezina cijena pada. što je robe na tržisštu manje, njezina cijena raste
snažan utjecaj kapitala
prve međunarodne organizacije
krovna organizacija za svjetsku trgovinu
WTO
ima 159 država članica
EU
uvođenje eura
zajednička valuta za dio država Europe
američki dolar - glavna valuta svjetske trgovine
razvoj svjetske trgovine, negativne posljedice
sve veća potreba za kapitalom gospodarski slabije razvijene države do zaduživanja i podizanja kredita kod razvijenijih država svijeta
dug ratse i prijeti širenjem dužničke krize
Grčka, 2008.
slom domaćeg gospodarstva
prosvjedi i nemiri na ulicama glavnog grada Grčke, Atene
buze dionica
preuzele upravljanjen svjetskim tržištem
da bi što više zaradile, velike tvrtke su odlučile prodavati svoje udjele u tvrtki (dionice)
dionicama se trguje na burzama
najveće svjetske burze
New York, Tokyo i London
i one su bile zahvaćene velikom gospodarskom krizom 2008.
Malta
tri veća naseljena otoka i tri nenaseljena otočića
Sredozemno more
između Sicilije i Tunisa
središte prometnih i trgovačkih putova Sredozemlja
njome su gospodarili Grci, Rimljani, Bizantinci, Arapi, Osmanlije, Kraljevtsvo Sicilije, Španjolci, ivanovci, Francuzi i Britanci
samostalnost je Malta dobila 1964.godine
burna povijest je oblikovala kulturnu, bjersku i jezičnu raznolikost
od 2004. godine je članica EU
vojne baze NATO-a
nema prirodnih bogatstava
poljoprivredne su površine oskudne
uslužne djelatnosti, moreplovstvo, brodogradnja i trgovina
jedna od najvećih trgovčkih flota na svijetu
turizam i financijske usluge
niski porezi i jeftina registracija brodova
glavni grad - Valletta
Turizam - sunce i more ili nešto više?
Turizam - skup radnji i pojava povezanih s putovanjem neke osobe izvan mjesta stanovanja na više od 24 sata bez namjere rada i stalnoga boravka
vrste turizma
seoski turizam
seoska imanja u planinama
robinzonski turizam
mala zabačena mjesta uz obalu
kulturni turizam
muzej Louvre u Parizu
godišnje ga posjeti više od 8 milijuna posjetitelja
vjerski turizam
Vatikan
Lourdes
Fatima
sveta gora Atos
zdravstveni/liječilišni turizam
Karlove Vary, Češka
sportski turizam
ljudi se svake četiri godine okupljaju da bi vidjeli najbolje europske nogometaše (Europsko nogometno prvenstvo)
ostale vrste turizma
obrazovni
nautički
lovni
ribolovni
kongresni
najnoviji: svemirski turizam
slabost turističke djelatnosti
nestabilnost, velika ovisnost o trenutnim okolnostima, jako loše utječu na turizam
klimatske, političke, novčane i druge
elemebtarne nepogode, ratni sukobi, novčane krize ili pak teroristički napadi
za razvoj turizma veliku važnost ima promidžba
u tu se svrhu održavaju turistički sajmovi, a države koje žele privući turiste iz bogatijih zemalja obavezno izlažu svoju ponudu
Sredozemlje, Alpe te veliki gradovi
veliki gradovi
Pariz
London
Beč
Rim
Prag
Budimpešta
turistički najznačajnija područja u Europi
Dolin Loire (Francuska) i njemačka pokrajina Bavarska
sa svojim srednjovijekovnim dvorcima privlače velik broj turista
Fincii turiste dovode u Laponiju, domovinu Djeda Mraza, ali i zbog prirodne ljepote
počeci turizma vežu se uz Sredozemlje i Alpe gdje je tadašnje plemstvo odlazilo provoditi zimske mjesece u ugodnijoj klimi
Azurna obala u Francuskoj
Ligurska obala u Italiji
sjeverni Jadran, Crikvenica i Opatija
uz te početke turizma krajem 18. i početkom 19.stoljeća vezuju se lječilišni turizam i toplice u srednjoj Europi
Europa je prva u svijetu po broju turista i po ostvarenim prihodima
prva je Francuska
po omjeru broja stranih turista su prve Austrija i Hrvatska
kupališni turizam
Španjolska
masovni turizam
betonizacija obale
Lloret de Mar
negativan primjer turizma
Grčka
osim kuplaišni, ona nudi i kulturno povijesni turizam
mnogobrojni otoci
sačuvana tradicionalna gradnja, način života i čista priroda
problem - prometna udaljenost
Italija
pregršt kulturno povijesnih spomenika
stara rimska civilizacija
pokrajine Veneto, Toskana i Lombardija
vrh turističkoga svijeta
kultura i prirodna baština
Alpe i ledenjačka jezera
Austrija
dobra prometna mreža
kvalitetni i planski razvoj turističke ponude
iskorišteni skoro svi oblici turizma
Alpe
skijališta
najpoznatija u Europi
Kitzbühel, Sölden, Saalbach, Obertauern, Flachau, Scladming, Sankt Anton
ima bogato ponudu i ljeti
planinarenje, biciklizam, seoski turizam
posjećena i lječilišta
pozitivan primjer razvoja turizma
glavni grad - Beč
kulturno središte još od vremena Habzburške Monarhije
njeogove ulice posjeti godišnje oko 3 milijuna ljudi
Salzburg
rdoni grad Wolfganga Amadeusa Mozarta
drugo gradsko turističčko središte
gradovi s očuvanim povijesnim jezgrama posebno su privlačni
Prag
najveći i glavni grad Češke
smješten u Češkoj kotlini na rijeci Vltavi, pritoku Labe
srednjovijekovna jezgra grada
oduvijek je privlačila velik broj turista
znatniji uspon u turizmu, ali i cijela Češka bilježe nakon pada komunističkog sustava i otvaranja prema zapadu
najprivlačnija mjesta, simboli Praga
Veliki dvorac
katedrala sv. Vida
Zlatna ulica
Karlov most
Ljetni, zimski i kulturni turizam
turističko odredište
neko mjesto na kojemu se turisti intezivno okupljaju radi sadržaja koje mjesto nudi
barem jednu i više znamenitosti, ima privlačnosti zbog kojeg ga turisti posjećuju
znamenitosti mogu biti
prirodne (nastale su prirodno)
društvene (nastale su djelovanjem čovjeka)
nudi potpunu turističku uslugu
smještaj, prehrana, prijevoz, zabava i slično
nisu svi jednako zastupljeni brojem turista
velik dio ljetnog turizma otpada na kupališni turizam
najznačajnija regija u Europi - Sredozemlje
čisto, bistro i toplo more
pregršt kulturno - povijesnih znamenitosti
na tom području živi preko 300 milijuna stanovnika, ljeti se on udvostručuje, velik broj turista donosi velike prihode državama
Španjolska
Francuska
Italija
Grčka
Hrvatska
izazovi
zagađenje obale i mora
uništavanje prirodnih staništa brojnih biljaka i životinja
nedostatak pitke vode
zbog gradnje svakakve infrastrukture u turizmu, krčenja prirodne vegetacije, povećanja prometa i ispušnih plinova, povećanje otpadnih voda, iscrpljivanje prirodnih resursa, razvoja prateće industrije, otpada koejg ostavljaju razni turisti
brojni požari veznai su uz turiste
zimski turizam
najznačajnija odredišta skijališnog turizma u Europi, skijališni turizam
Alpe
Pireneji
Skandinavsko gorje
Karpati
Rodopi
počeo se razvijati tek 70 - ih godina 20.stoljeća
hoteli se počinju otvarati i zimi
Švicarska
središta
St. Moritz
Graubünden
skijališta
Francuska
Švicarska
Italija
Austrija
Njemačka
Češka
Slovačka
Rumunjska
Španjolska
Slovenija
prednost
njegov razvoj u područjima u kojima je naseljenost uglavnom vrlo rijetka, pa su negativni utjecaji na stanovništvo maleni
bogatstvo planinskih krajeva pitkom vodom
turizam manje opterećuje okoliš i domaće stanovništvo
veliki europski gradovi
najvažnija turistička odredišta
znamenitosti
povijesne građevine
stare gradske jezgre
gradske zidine
vjerske građevine
mostovi
čuda suvremene arhitekture
turistima se nude i nematerijalne znamenitosti
kulturni i zabavni sadržaj
koncertne dvorane, muzeji, galerije, kazališta, kina, raznovrsnija ponuda restorana, barova i klubova
brojne manifestacije
sportski događaji, veliki koncerti, konferencije i politički skupovi
stanovništvo je prilagodilo svoj svakodnevni život
središte grada - mjesto gdje se okupljaju turisti
razlike u cijenama u ugostiteljstvu
preopterećenost gradskog prometa, javnog prijevoza i drugih resursa
LOndon, Pariz, Prag, Beč, Rim, Barcelona, Budimpešta i Berlin
Biti dio povezanog svijeta
vrste prometa
cestovni
najstariji oblik prometa
prve prave europske ceste nastale su u vrijeme Rimskog Carstva
najvažniji oblik prijevoza putnika
na njima se odvija oko 90% putničkog prometa
najveća prednost je prijevoz, i jedini oblik cestovnog prometa - "od vrata do vrata"
druga prednost cestovnog prometa
niske cijene
široka dostupnost
moderna cestogradnja
tuneli, mostovi i vijadukti
najučinkovitiji način svladavanja prometno nepogodnoga reljefa, no ujedno i najskuplji dijelovi prometnica
osim u prijevozu putnika, zbog svoje pristupačnosti, cestovni promet našao je široku primjenu i u prijevozu roba kamiona
Europa je pogodna za gradnju prometnica zbog svojeg nizinskog reljefa
najbrže i najsigurnije vrste cesta su autoceste
vožnja velikom brzinom, bez velikih zavoja te križanja i zaustavljanja
zaobilaze gusto naseljena područja i naselja
najgušću mrežu prometnica čine:
Ujedinjeno Kraljevstvo
Njemačka
Francuska
države Beneluksa
države Istočne i Jugoistočne Europe
ostale u priličnom zaostatku za razvijenim dijelovima Europe
slabo prometno povezane
prometna infrastruktura je slabo održavana i zastarjela
osmišljen plan izgradnje deset paneuropskih prometnih pravaca
veliko onečišćenje okoliša te betonizacija krajolika
željeznički
zlatno doba - nakon prve industrijske revolucije
brz i jeftin prijevoz velikih količina robe i putnika
U 20.stoljeću gubi primat u prometu jer se javlja moderna cestogradnja
krajem 20.stoljeća razvijene europske države kreću u velika ulaganja u osuvremenjivanje željeznice
nastaju novi superbrzi vlakovi (TGV) u Francuskoj i ICE vlakovi u Njemačkoj
300 km/h prevoze putnike po nižim cijenama od zrakoplova i bez brojnih putnih formalnosti
gospodarski slabije razvijene države
ne mogu pratit brzinu osuvremenjivanja
većina vlakova još uvijek je pokretana fosilnim gorivima, veliki onečišćivači zraka
gospodarski razvijenije europske države
vlakove pokreće električna energija
u teretnome prometu vlakovi na kopnu još uvijek nemaju konkurenciju s obzirom na cijenu i količinu robe koju mogu prevesti
Eurotunel je tunel ispod La Manchea/ Kanala
pomorski
najjeftiniji oblik prometa
najveće pomorske sile - najveće gospodarske sile svijeta
i danas je najmasovniji u prijevozu tereta
njihove "prometnice" su besplatne
velike luke se razvijaju u velika gospodarska središta
najvažnije europske luke su se razvile na
estuarijima
najprometnije je zapadno europsko morsko pročelje
najveće luke prema veličini i količini tereta su Rotterdam, Antwerpen, Hamburg i London
zračni
najbrži oblik prometa
zračni promet je doživio najbrži napredak od svih oblika prometa
nezaobilazna stavka prometa u suvremenome svijetu ujedinjenja i globalizacije
negativnosti
visoka cijena putovanja
brojne putne formalnosti
teža dostupnost s obzirom da su zračne luke uglavnom smještene izvan gradova, a gradnja zračnih luka ima velik utjecaj na okoliš
niskobudžetne tvrtke
nude znatno jeftiniji prijevoz
najčešće lete prema turistički zanimljivim odredištima i u određenim dijelovima godine
većina zračnih luka mjeri se brojem putnika u jednoj godini.
riječni
riječni promet je bitan kako bi se unutrašnjost Europe spojila međusobno, ali i s morima
Europa ima gustu riječnu mrežu
prometno najznačajnije europske rijeke
Rajna
Dunav
Volga
plovni putevi
Rajna - Majna - Dunav
spaja istok (Crno more) i zapad (Sjeverno more) europe
Mittellandkanal, Njemačka
Njemačka
spaja Rajnu na zapadu i Odru na istoku države
Kielski kanal
spaja Sjeverno more i Baltičko more
važan riječno-kanalski sustav i u Ruskoj Federaciji
spaja Moskvu s pet mora pa se kaže da je MoskvaLuka na pet mora iako Moskva nije na obali ni jednog mora
Duisburg, Njemačka
najveća europska riječna luka prema količini tereta
kontenjerski
prijevoz robe pomoću posebnih spremnika (kontenjera)
1 TEU = kapacitet robe standardnog kontenjera (6,1 m x 2,44 m)
brzo i jednostavno se kombiniraju željeznički promet, cestovni promet i pomorski promet
Maasvlakte
najveća europska luka Europort (smještena pokraj Rotterdama)
poseban lučki bazen namijenjen za kontenjerski promet
telekomunikacijski
prijenos informacija
veliki utjecaji u vodenome svijetu
ugrožavanje života i staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta
gradnja velikih luka i litoralizacija zauvijek su promjeniki izgled obale
Prednosti i nedostaci
reljef i klima
u moderno doba sve manje čimbenik ograničavanja prometa
u gospodarski slabije razvijenim državama još uvijek mogu predstavljati velik problem
prirodne nepogode
u potpunosti mogu prekinuti promet
u Hrvatskoj je to najčešće bura koja često prekida promet na prometnicama
potres, poplava, erupcija vulkana, vjetar, oluja
erupcija vulkana na Islandu 2010. godine
poslovni svijet
prijenos energije, kapitala i informacija
prijenos energije i energata
naftovodi i dalekovodi
prijenos informacija i kapitala
telekomunikacije
pokretna telefonija
internet
tranzitni prometni položaj
države koje se nalaze na prijelazu velikih regija ili na prometnim pravcima koji povezuju dijelove kontinenta
Hrvatska
Srbija
glavni grad - Beograd
političko i gospodarsko središte Srbije
velika riječna luka
sjever Srbije
dio Panonske nizine
središnji i južni dio
brdovit i planinski
Dinaridi, rubni dio Stare Planine - Balkan
riječne doline- vrlo važne
Slabiji gospodarski razvoj
osmanlijska ostavština, burna nova povijest, raspad Jugoslavije i udaljenost od žarišta gospodarskog razvoju Europi
nekadašnja industrija
temeljena na brojnim izvorima sirovina
ugljen i nnafta
danas teško preustrojava na modernu, tehnološki naprednj industriju
znatno smanjeno tržište
veliki gospodarski i politički gubitak za Srbiju
osamostaljenje Crne Gore i Kosova 2008.godine
Crna Gora
izlaz na more
Kosovo
vrlo važan dio Srbije
veliki izvor ugljena i željezne rude
povijesna regija Srbije
Promet u gradu - postoji li druga mogućnost?
život u gradu
prednosti
kvalitetnije školovanje
zdravstvena i medicinska skrb
kulturni i umjetnički život
mogućnost boljeg zaposlenja stanovanja
masovno doseljavanje
gustoća prometa na gradskim ulicama
pregust i spor gradski promet
zagađenje zraka i buka
automobilski motori
fosilna goriva
pri svojem radu ne sagorijevaju u potpunosti te dobar dio čestica završava u zraku
štetni sastojak ispušnih plinova automobila jest ugljikov dioksid
ugljikov dioksid
nastanak smoga i kiselih kiša
gradski promet
umanjuje kakvoću života
ako nije kvalitetno organiziran
gužve na gradskim ulicama otežavaju građanima svakodnevni život
regulacija prometa je često izmjenjivala izgled gradova na široj razini
prva planiranja gradskog prometa započinju krajem 18, i početkom 19. stoljeća
ruše se gradski bedemi
nastaju avenije, šetališta i parkovi
Pariz, Beč, Berlin, Zagreb
druge, veće promjene u izgledu gradova učinjene su u drugoj polovici 20.stoljeća
tada se gradilo "po mjeri čovjeka" s velikim stambenim blokovima te širokim prometnicama i avenijama koje se sijeku pod pravim kutem
Novi Zagreb
Stare gradske jezgre
predstavljaju najveći problem u rješavanju prometnih gužvi
uske i često nepravilne ulice
jednosmjerne ulice, zeleni valovi
najveće gužve - Rim
prosječna brzina vožnje iznosi 3 km/h
Moderna tehnologija i gradnja mnogo su pridonijele rješavanju gradskih gužvi
Beč ima velik dio prometnica pod zemljom kakobi se izbjegla raskrižja i semafori
velik i gust promet osobnim automobilima u gradu
velik problem -promet u mirovanju, parkiranje
rješenje - podzemne garaže
velik i gust promet osobnim automobilima u gradu
velik problem -promet u mirovanju, parkiranje
rješenje - podzemne garaže,ali ne uvijek jer su skuplje od nadzemnih parkirnih mjesta i ne može ih se svugdje graditi
javni prijevoz
prvi i najvažniji korak u rješavanju pregustog gradskog prometa
javni prijevoz mora biti brz, udoban, cijenom prihvatljiv građanima, te mora povezivati sve dijelove grada
autobusi
tramvaji
taksi - prijevoznici
podzemna i nadzemna željeznica
primjer kulture - London i Berlin
rješenje kojim se koriste mnogi europski gradovi
Veliki gradovi Njemačke
nezamislivi bez:
nadzemne (S-Bahn) željeznice
podzemne (S-Bahn) željeznice
podzemna i nadzemna željeznica
promet na ulicama ne utječe na njih
ne zagađuju zrak jer se kreću električnom energijom
jednostavnost
gotovo je nemoguće izgubiti se
jednostavan plan željeznica nam govori koja linija vozi do kojeg odredišta te na kojim se odredištima može presjesti s linije na liniju
na ulazima u velike gradove nalaze se velike podzemne garaže, često na nekoliko katova
taj oblik prometa potaknuo je građane da se ne koriste osobnim automobilima već da se koriste javnim gradskim prijevozom
taj oblik prijevoza privlači i brojne turiste
poodzemne garaže su izravno povezane s podzemnom željeznicom, a parkirne karte vrijede i za podzemnu željeznicu
U Hrvatskoj još uvijek nema gradova s podzemnom željeznicom
alternativni oblici prijevoza
na prvome mjestu su bicikli
smanjuju se gužve na cestama
vožnja je besplatna
ne rabe se goriva
ne proizvode ispušne plinove
kretanje pridonosi općem zdravlju pojedinca
bicikl - jedno od glavnih prijevoznih sredstava u gradskom središtu, dio kulture
države Beneluxa
skandinavske države (posebice u Danskoj )
Njemačka
biciklističke staze
ucrtane po svim dijelovima grada
gradovi financiraju i gradske bicikle
na jednom se mjestu mogu uzeti, a na drugom vratiti
prolaze kroz sve dijelove grada
biciklistička infrastruktura
glavni grad Danske, Kopenhagen
godišnje ulaže do 15 milijuna eura u biciklističku infrastrukturu
trećina zaposlenog stanovništva na posao putuje biciklom
Amsterdam
glavni biciklistički grad svijeta
40% čitavoga prometa odvija se na biciklima
Trondheim, Norveška
prvo svjetsko dizalo koje vuče bicikle uzbrdo
Berlin
manje od polovice stanovništva posjeduje automobil
preko 400 km biciklističkih staza
bicikl se može unijeti u javni prijevoz, a karta je u tom slučaju i jeftinija
Hrvatski gradovi još uvijek, nažalost, nemaju odgovarajuću mrežu biciklističkih staza
mali postotak građana koji se koriste biciklom, bicikl je većinom za rekreaciju, no ne i za odlazak na posao
od 2001. godine u većim europskim gradovima održava se Europski tjedan alternativne mobilnosti
cilj je potaknuti građane da se koriste javnim gradskim prijevozom, biciklima ili da pješače
kako bi se smanjila emisija štetnih ispušnih plinova iz vozila
EU je pokrenula inicijativu pod nazivom CIVITAS kojoj je cilj čišći i bolji promet u gradovima EU uz maksimalnu uštedu energije
osim upotrebe biodizela i električne enrgije, ljude se potiče da se koriste biciklom