Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKI ISELJENICI IZVAN EUROPE - Coggle Diagram
HRVATSKI ISELJENICI IZVAN EUROPE
Hrvati - stari iseljenički narod
Točan broj o iseljenim Hrvatima u države tzv. Novog svijeta ne postoji, već postoje samo grube procjene.
Do završetka Prvoga Svjetskoga rata(1918. godine) Hrvati koji su iseljavali odlazili su s austrougarskom putovnicom te često nisu bili ni zabilježeni kao Hrvati već kao državljani Austro-Ugarske.
Poslije Prvoga svjetskoga rata Hrvati su odlazili u svijet s putovnicom Jugoslavije te su često bili zabilježeni kao Jugoslaveni.
T
e činjenice znatno otežavaju utvrđivanje preciznijeg broja iseljenih Hrvata.
No činjenica je da neposredno nakon otkrića Amerike i njezine rane kolonizacije tijekom 16., 17. i 18. stoljeća manji broj Hrvata iseljava se u Ameriku - u početku na sjeveroatlantsku, a kasnije i na pacifičku obalu.
To su bili Hrvatski mornari.
Dubrovačka Republika bila je među prvim državama Europe koje je 1776. godine priznala novonastalu državu SAD kao samostalnu.
Izgled Austrougarske putovnice iz 1850.
Hrvati u Sjevernoj Americi
Krajem 19. i početkom 20. st. krenuo je prvi iseljenički val Hrvata u Novi svijet. Razlozi su višestruki, a u prvomredu gospodarski: propast plovibe jedrenjacima te uvođenje parobrodskih linija, bolest vinove loze, opće siromaštvo, ali i ratne opasnosti.
Procjene govore da je u tom valu iz hrvatskih krajeva (posebice Dalmacije) u Novi svijet, a najviše u SAD, iselilo se gotovo 500 000 Hrvata. Naselili su sjeveroistok SAD-a i radili teške i opasne poslove.
U američkom gradu Pittsburghu, u državi Pennsylvaniji, gdje ih je bilo relativno mnogo osnovali su 1894.godine rodoljubnu organizaciju Croatian Fraternal Union of America (CFU)- Hrvatsku bratsku zajednicu(HBZ).
Hrvati naseljavaju gradove Kanade uz granicu sa SAD-om: Toronto, Hamilton i Vancouver.
Računa se da u te dvije države(SAD, Kanada) ima oko 1 300 000 potomaka hrvatskih iseljenika iako se Hrvatima u službenim popisima izjašnjava tek oko 400 000 u SAD-u i 100 000 u Kanadi.
U kasnijim iseljavanjima Hrvati koji odlaze su obrazovaniji pa se i bolje snalaze u novoj sredini.
slika Hrvatske bratske zajednice za Kanadu i SAD
Hrvati u Južnoj Americi
Najviše iseljenih Hrvata u Latinskoj Americi stiglo je Argentinu i Čile, a manji broj u Brazil i Urugvaj.
Krajem 19. stoljeća pa sve do vremena poslije Drugoga svjetskoga rata Hrvati iseljavaju u zemlje Južne Amerike i to u one dijelove koji imaju sličnu klimu kao i naša domovina.
U Argentini danas živi 150 000 potomaka hrvatskih iseljenika, a računa se da je 400 000 osoba hrvatskog podrijetla.
Nastanjeni prostori oko grada Buenos Ariesa.
U Čileu živi više od 300 000 Hrvata. Većinom su rasprostranjeni oko glavnoga grada Santiaga.
Hrvatski iseljenici zaposleni su u rudarstvu i industriji, no ima i uspješnih i u vinogradarstvu.
Oko 45 000 hrvatskih iseljenika živi u najvećoj latinskoameričkoj državi Brazilu i to mahom u velikom Sao Paolu.
U Urugvaju živi oko 10 000 hrvatskih iseljenika i to u glavnom gradu Montevideu.
Promiđbeni plakat na kojim se pozivaju Hrvati na odlazak u parobrod za odlazak u Južnu Ameriku.
Hrvatska matica iseljenika (HMI)
Zbog velikog broja iseljenih Hrvata i njihovih potomaka u Zagrebu je osnovana ustanova koja brine o njima i pruža im raznoliku pomoć.
Ta ustanova zove se Hrvatska matica iseljenjika te objavljuje glasila(časopise i druge tiskane materijale ) za iseljene Hrvate te radijske i televizijske emisije.
Ona je glavna ustanova u Hrvatskoj koja sustavno brine o iseljenoj Hrvatskoj.
slika:HRVATSKE MATICE ISELJENIKA
Hrvati u Australiji i Novom Zelandu
Odlazak Hrvata u Australiju i Novi Zeland bio je nešto
kasnije nego val iseljenja prema Americi.
Druga polovina 19. stoljeća te 20. stoljeće razdoblje je snažnog europskog iseljavanja prema tim dvjema državama.
Procjenjuje se da u Australiji danas živi oko 250 000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, a po službenom popisu oko 100 000. Rasprostranjeni su u gradovima kao što su Sydney na istočnoj i Perth na zapadnoj obali.
U Novom Zelandu je oko 30 000 naših iseljenika i u Aucklandu, Hamiltonu i Wellingtonu na sjevernom otoku te u Christchurchu i Dunedinu na Južnom otoku.
U tuđini su često radili teške i neatraktivne poslove na plantažama, farmama, rudnicima i u industriji.
Polako su stjecali novac te ugled i priznanje(zbog njihove marljivosti i željom za radom)
Poslije Drugoga svjetskoga rata odlazili su dijelom i visoko obrazovani koji nisu mogli naći posao u domovini ili su se željeli okušati u novoj,naprednoj sredini.
Hrvatska tiskovina iz Novog Zelanda kojom se Hrvati pozivaju na turnir boćanja.
