VODOZEMCI

click to edit

CARSTVO: Animalia​

KOLJENO:Chordata​

NADRAZRED: Tetrapoda​

RAZRED: Amphibia​

OPČENITO

Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka​

click to edit

Ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca u stadiju larve proživljava u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu​

Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog “amphi bios" (dvostruki život)

Mnoge vrste prvenstveno su noćne životinje kako bi se zaštitile od mogućih grabežljivaca i smanjile gubitak vode preko kože​

click to edit

RAZVOJ

Postupno se od ribolikih predaka razvijaju organizmi koji se sve više zadržavaju na kopnu, ali se uvijek vraćaju u vodu​

U građi tijela dolazi do promjena jer se životni uvjeti na kopnu znatno razlikuju od onih u vodi​

U većine je prisutna preobrazba prije razvitka odraslog oblika​

Tako su se tijekom geoloških razdoblja Zemlje postupno od predaka sličnim dvodihalicama i resoperkama razvili u potpune vodozemce ​

EVOLUCIJA VODOZEMACA​

click to edit

Prije 370 milijuna godina u devonu neke ribe su na kratko uspjele izaći na kopno i kretati se ​

Davni vodozemci predstavljaju prijelaznu fazu s života u vodi na život na kopno ​

Prvi vodozemci koji su izašli na kopno su bili dugi oko 5 m​

Bili se velike životinje, snažne građe te su njihovi pokreti bili spori i nespretni ​

Tada na kopnu nisu imali predatora ali su se morali vraćati u vodu​

Imali su pluća i udisali zrak ali su imali i riblje značajke (ljuskava koža, rep u obliku peraje)​

click to edit

KOŽA

Pokrov tijela čini tanka, mekana i najčešće gola koža​

Bogata je brojnim žlijezdama​

Neke vrste izlučuju sluz koja ih štiti od grabežljivaca ​

click to edit

Usmina kože bogata je žilicama preko kojih organizam opskrbljuje kisikom​

U vodozemaca razlikujemo brojne pigmente kože​

Unatoć plučima koža je od velikog značenja kao organ za disanje​

click to edit

KOSTUR

Kralježnica s kostima lubanje i udova čini osnovu kostura​

Rebra nemaju ili su slabo razvijena​

Zdjelični pojas u vezi je sa stražnjim udovima​

Prednji udovi završavaju kostima šake i prstiju​

Stražnji udovi završavaju kostima stopala i prstiju

Kostur je najvećim dijelom koštan a samo djelomice hrskavičav

MIŠIĆNI SUSTAV

Mišići su ispruženi uglavnom uzdužno i koso​

Mišićni sustav je napredan u odnosu na ribe jer nema kolutićavu građu​

Dobro su razvijeni, posebno mišići udova

click to edit

OSJETILA

U usnoj šupljini nalaze se osjetila za okus​

U odnosu na ribe naprednije im je osjetilo za sluh​

Osjetila za miris smještena su u naboranoj mirisnoj sluznici u nosnim šupljinama​​

PROBAVNI SUSTAV​

click to edit

Čine ga: usna šupljina, ždrijelo, jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko crijevo, debelo crijevo i nečisnica​

Jezik žaba ispunjava gotovo čitavi prostor izmežu gornje i donje čeljusti​

Jezik počinje sprijeda pa životinja može ispružiti zadnji dio jezika (lov kukaca)​

Vodozemci ne žvaču plijen već ga gutaju ​

Odrasli vodozemci su mesožderi dok su ličinke, punoglavci bilježderi​

DIŠNI SUSTAV

click to edit

Počinje s 2 nosna otvora ​

Na početku dišnih cijevi nalaze se glasnice​

U mnogih vrsta kreketanje je mojačano zvučnim mjehurom​

U stadiju ličinke vodozemci dišu škrgama​

Kožno disanje​

RAZMNOŽAVANJE​

click to edit

Vodozemci se razmnožavaju u proljeće ​

Mužjaci svojim glasnim kreketanjem privlače ženke​

Roditelji se ne brinu o potomstvu​

click to edit

Nakon vanjske oplodnje slijedi razvoj zametka u ličinku punoglavca ​

Punoglavci su slični ribama​

Imaju 2-3 parne škrge, dvodijelno srce, neparnu repnu peraju, na bokovima bočne pruge, raspored žila kao u riba...​

Preobrazba od ličinke do punoglavca traje nekoliko tjedana​

PODJELA​

click to edit

Vodozemce dijelimo na:​

Bezrepci​

Repaši​

Beznošci (malobrojna skupina)​