VODOZEMCI
click to edit
CARSTVO: Animalia
KOLJENO:Chordata
NADRAZRED: Tetrapoda
RAZRED: Amphibia
OPČENITO
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka
click to edit
Ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca u stadiju larve proživljava u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu
Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog “amphi bios" (dvostruki život)
Mnoge vrste prvenstveno su noćne životinje kako bi se zaštitile od mogućih grabežljivaca i smanjile gubitak vode preko kože
click to edit
RAZVOJ
Postupno se od ribolikih predaka razvijaju organizmi koji se sve više zadržavaju na kopnu, ali se uvijek vraćaju u vodu
U građi tijela dolazi do promjena jer se životni uvjeti na kopnu znatno razlikuju od onih u vodi
U većine je prisutna preobrazba prije razvitka odraslog oblika
Tako su se tijekom geoloških razdoblja Zemlje postupno od predaka sličnim dvodihalicama i resoperkama razvili u potpune vodozemce
EVOLUCIJA VODOZEMACA
click to edit
Prije 370 milijuna godina u devonu neke ribe su na kratko uspjele izaći na kopno i kretati se
Davni vodozemci predstavljaju prijelaznu fazu s života u vodi na život na kopno
Prvi vodozemci koji su izašli na kopno su bili dugi oko 5 m
Bili se velike životinje, snažne građe te su njihovi pokreti bili spori i nespretni
Tada na kopnu nisu imali predatora ali su se morali vraćati u vodu
Imali su pluća i udisali zrak ali su imali i riblje značajke (ljuskava koža, rep u obliku peraje)
click to edit
KOŽA
Pokrov tijela čini tanka, mekana i najčešće gola koža
Bogata je brojnim žlijezdama
Neke vrste izlučuju sluz koja ih štiti od grabežljivaca
click to edit
Usmina kože bogata je žilicama preko kojih organizam opskrbljuje kisikom
U vodozemaca razlikujemo brojne pigmente kože
Unatoć plučima koža je od velikog značenja kao organ za disanje
click to edit
KOSTUR
Kralježnica s kostima lubanje i udova čini osnovu kostura
Rebra nemaju ili su slabo razvijena
Zdjelični pojas u vezi je sa stražnjim udovima
Prednji udovi završavaju kostima šake i prstiju
Stražnji udovi završavaju kostima stopala i prstiju
Kostur je najvećim dijelom koštan a samo djelomice hrskavičav
MIŠIĆNI SUSTAV
Mišići su ispruženi uglavnom uzdužno i koso
Mišićni sustav je napredan u odnosu na ribe jer nema kolutićavu građu
Dobro su razvijeni, posebno mišići udova
click to edit
OSJETILA
U usnoj šupljini nalaze se osjetila za okus
U odnosu na ribe naprednije im je osjetilo za sluh
Osjetila za miris smještena su u naboranoj mirisnoj sluznici u nosnim šupljinama
PROBAVNI SUSTAV
click to edit
Čine ga: usna šupljina, ždrijelo, jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko crijevo, debelo crijevo i nečisnica
Jezik žaba ispunjava gotovo čitavi prostor izmežu gornje i donje čeljusti
Jezik počinje sprijeda pa životinja može ispružiti zadnji dio jezika (lov kukaca)
Vodozemci ne žvaču plijen već ga gutaju
Odrasli vodozemci su mesožderi dok su ličinke, punoglavci bilježderi
DIŠNI SUSTAV
click to edit
Počinje s 2 nosna otvora
Na početku dišnih cijevi nalaze se glasnice
U mnogih vrsta kreketanje je mojačano zvučnim mjehurom
U stadiju ličinke vodozemci dišu škrgama
Kožno disanje
RAZMNOŽAVANJE
click to edit
Vodozemci se razmnožavaju u proljeće
Mužjaci svojim glasnim kreketanjem privlače ženke
Roditelji se ne brinu o potomstvu
click to edit
Nakon vanjske oplodnje slijedi razvoj zametka u ličinku punoglavca
Punoglavci su slični ribama
Imaju 2-3 parne škrge, dvodijelno srce, neparnu repnu peraju, na bokovima bočne pruge, raspored žila kao u riba...
Preobrazba od ličinke do punoglavca traje nekoliko tjedana
PODJELA
click to edit
Vodozemce dijelimo na:
Bezrepci
Repaši
Beznošci (malobrojna skupina)