Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Prirodno-geografska obilježja Hrvatske - Coggle Diagram
Prirodno-geografska obilježja Hrvatske
Reljef
na reljef Hrvatske utjecale su endogene sile i egzogeni procesi
u Hrvatskoj su zastupljene sedimentne stijen metamorfne stijene i magmatske stijene
Hrvatska je nizinska zemlja
brežuljci od 200 do 500 m
sredogorski prostori od 500 do 1000 m
Panonsko i peripanonsko područje
nizinski prostori
močvare- kopači rit i spačvanske šume
gromadna gorija: papuk, dilj,, krndija, požeška gora, Kalnik
peripanonsko područje vukomeričke gorice, hrv. zagorje
Gorski i Primorski prostor
Gorski
Krški reljef
vapnenac i dolomit
polja u kršu
lesne zaravi Susak
Krške zaravani uz rijeke
Risnjak ,Velebit, Mala i Velika Kapela, Dinara...
Primorje
dalamtinski tip obale
podmorski reljef
prečage- Palaguža i otranska prečaga
rijas- limski kanal
delte- Neretve i Cetine
Klima
Umjereno topla klima
Panonsko- peripanonsko područje
topla ljeta
količina padalina se smanjuje od zapada prema istoku
česta temperaturna inverzija
prosječna srpanjska temperatura 20 stupnjeva
hladna zima sa srednjim siječanjskim temperaturama ispod 0
Snježno-šumska klima
Gorska Hrvatska
sviježa ljeta
hladne i snježne zime
srednje siječanjske temp. su niže od -3 stupnja
god. količina padalina iznosi 1600- 2500 mm
Sredozemna klima
vrlo suha ljeta
obala Dalmacije i otočje
najtopliji mjesec ima temperaturu višu od 22°C
najhladniji mjesec ima temperaturu višu od 4°C
suha i vruća ljeta
Vjetrovi
Jugo
Vlažan topao vjetar puše sa Sj. Afrike
Bura
Hladan i suh vjetar puše s sjeveroistočnog smijera, puše na mahove
Maestral
Puše u toplom dijelu godine, donosi lijepo i toplo vrijeme
Vegetacija
Vegetacija Hrvatske obuhvaća oko 4266 vrsta vaskularnih biljaka
vegetacija hrvatske se dijeli na 2 dijela
Mediteranska regija
prekriva oko 40% površine Hrvatske
obuhvaća termofilne zimzelene i listopadne šume jadranskog područja
Dijeli se na obalni i brdski pojas
Mediteransko-litoralni pojas (obalni pojas)
Stenomediteranska zona - šume alepskog bora
Eumediteranska zona - šume hrasta crnike
Submediteranska zona - šume bijelog graba i hrasta medunca
Mediteransko-montani pojas (brdski pojas)
Epimediteranska zona - šume crnog graba i hrasta medunca
Hemimediteranska zona - šume dalmatinskog crnog bora, šume crnike i crnog graba
Eurosibirsko-sjevernoamerička regija
Nizinski pojas obuhvaća šume: hrasta lužnjaka, običnog graba, poljskog jasena, crne johe i topole
prekriva oko 60% površine Hrvatske
Brežuljkasti pojas obuhvaća šume: hrasta kitnjaka, običnog graba, pitomog kestena, hrasta medunca
Brdski pojas obuhvaća šume: bukve, lipe, tise, crnog bora
Gorski pojas obuhvaća šume: bukve i jele
Pretplaninski pojas obuhvaća šume: bukve i jele
Tlo
Panonsko-peripanonsko područje
Crnica
u Istočnoj Hrv. naj zastupljenije tlo
naše najplodnije tlo bogato humusom
Nalazi se na lesnim zaravima
U nizinskoj Hrv. je degradirana crnica zbog vlage i ima manje humusa
u ravnicama rijeka je zastupljena močvarna crnica
Lesvirano tlo
prostor Između Save i Drave
povoljna ratarska i voćarska područja
na vapnencu i dolomitu
Gorska regija
Podzoli
kisela tla siromašna hranjvima
loše plodna tla
rastu šume
Rendzina
humusno bogato tlo
razvijeno na rastresitim karbonatima
podložne mehaničkom trošenju
Primorska regija
crvenica
teško tlo, zbijeno i s malo humusa.
karakteristična za suptropske i sredozemne krške regije
Smeđe tlo
u područjima s više padalina, i nižim tepmeraturama
na vapnencu i dolomitu
Jadransko more
Jadransko more je zaljev Sredozemnog mora
Prosječna slanost Jadranskog mora je 38%
Površina mu iznosi 138 595 km2, duljina 870 km, prosječna širina 159,3 km, prosječna dubina 173 m
Spada u topla mora
najčešče su valovi visoki od 0,5 do 1,5 m
dobro su ravijeni turizam i ribarstvo
3 solane: Pag, Nin, Ston
Vode na Kopnu
tekućice u hrvatskoj djele se na Jadranski i Crnomorski slijev
Razvodnica prolazi Gorskim kotarom
Jadranski slijev
Cetina je najdulja rijeka jadranskog slijeva
Krka poznata po sedenim barijerama koji stvaraju slapove
Neretva- ušče ima veliko poljoprivredno značenje
Crnomorski slijev
Sava- najduži tok u Hrvatskoj
Drava- izvire u Dolomitima na Sj. Italije, ima snježno kišni režim
Dunav rijeka koja ima ukupno najduži tok koja protiječe kroz Hrvatsku
Jezera u Hrvatskoj su malobrojna ali turistički su najposječenija su Plitvička jezera, Modro i Crveno jezero
Literatura
enciklopedija
wikipedija
udžbenik
i još 2 stranice koje sam zaboravio
udžbenik iz tloznanstva