Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

MORE more - Coggle Diagram

- - - - najplići i većinom zaravnjeni dio svjetskog mora
        
        veći dio biljnog i životinskog svijeta
        
        prije posljednjeg ledenog doba = kontinentalni prostor
        
        gospodarska važnost šelfova je najveća u oceanskom podmorju
        
        glavna ribolovna područja
    - - strma padina u morskom dnu
        
        prostire se od 200 do 3000 metara dubine
        
        podmorski kanjoni
        
        izmjena područja sumraka ili batijala i mračnih područja
    - - nastavak kontinentalne padine do dubine od 5000 m
        
        pasivni(Atlanski tip) i aktivni(Pacifički tip)
        
        Atlanski tip lagano tone, a sedimenti se skupljaju pravilno
        
        Pacifički tip se uzdiže zbog procesa subdukcije
        
        DUBOKOMORSKE BRAZDE
        
        najdublji dijelovi podmorja
        
        1 more item...
    - - najviši dijelovi podmorja
        
        tvore otoke Island, Sv.Helenu
- - - - proteže se od obale do dubine od 100-200 m
- - - - životinje koje žive u mangrovim šumama su: morske krave, floridske pantere, aligatori, velike pliskavice, jeleni key,bukoči i limunski morski psi
  - - - najveća skupina koraljnih grebena na svijetu nalazi se u Koraljnom moru i proteže se 2030 km duž ruba kontinentalnog šelfa sjeveroistočne Australije te se zove Veliki koraljni greben
- - - - rubni dijelovi pacifičke litosferne ploče
        
        pojava potresnih morskih valova ili cunamija
        
        cunami se šri brzinom od 700km/h
  - - - područje gdje su najsnažniji udari litosfernih ploča
- - - - prema podacima FAO-a u posljednjim su desetljećima začihe svih vrtsta riba u svjetskom moru prepolovljene
        
        procjenjuje se da će u idućih nekoliko desetljeća nestati komercijalni izvor ribe zbog pogubnog spoja klimatski promjena koje su zahvatile Zemlju onečišćenja svjetskog mora te pretjeranog izlova ribe koji sve više osjećaju mnoge pomorske države u svijetu
  - - - morska sol je jestiva sol koja se dobiva isparavanjem morske vode
        
        taj postupak se provodi u velikim plitik bazenima solana
        
        prosječan salinitet svjetskog mora iznosi 35 promila
        
        brojne solane nalaze se uz obalu Sredozemnog mora te uz Afriku i Kinu
        
        Hrvatske solane: na Pagu, u Ninu i Stonu
  - - - u njemu je zaposleno više milijuna stanovnika našeg planeta
        
        važnost ribe u prehrani stanovništva sve veća( omega 3 masne kiseline) pa se povećava i svjetska proizvodnja u ribarstvu
        
        akvakultura- dio ribarstva koji se bavi uzgojem vodeni organizama(riber, mekušci, rakovi, morske alge) u morima(marikultura) ili kopnenim vodama
        
        brzi rast stanovništva potiče i veći umjetni uzgoj i ulov ribe
        
        glavna ribolovna područja: morski plićaci sjeverozapadne Europe8Dogger Bank, Lofotski otoci) i sjeveroistočne Sjeverne Amerike(Grand Banks), mora oko Japana i Kamčatke te područja između 50° i 60° JGŠ
- - - - 1. u luci tanker istovara utovar balastih voda
        
        2. tijekom puta balastni tankeri su puni
        
        3. u luci tanker utovara istovar balastnih voda
        
        4. tijekom puta balastni tankeri su prazni
        
        balastne vode- vode koje pune prazne tankere kako bi tankeri imali ravnotežu tijekom plovidbe
  - - - rješenja koja se ističu u sustavu upravljanja morem:
        
        održivi ribolov
        
        održivi i odgovorni turizam
        
        zaštićena područja i ekološka mreža
        
        integrirano upravljanje obalnim područjima(IUOP)
  - - - otvoreno more- područje izvorne kakvoće Jadranskog mora. u tom se području nalazi najveći dio Jadranskog mora te ono obuhvaća 95% ukupne površine mora i oko 85% volumena morske vode, to, uglavnom još izvorno čisto more , je središnji i južni dio Jadranskog mora i idealno je za turističku valorizaciju te za uzgoj riba i školjaka
        
        obalno more- područje u kojem je kakvoća morske vode smanjena, it o zbog većinom otpadnih voda gradova, prostire se od Pule do Dubrovnika i najčešće obuhvaća plićake od 10 do 30 m dubine i dobire do oko 300 m do obale kopna
        
        zona kritičke zagađenosti - vezuje se za velike hrvatske luke(Pulu, Rijeku, Bakar, Omišalj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik) u kojima je ograničena mogućnost samočišćenja mora
- - - - dugotrajne promjene u temperaturi mora i gibanju u ekvatorskom dijelu Tihog oceana
  - - - oni nakon godinu ili dvije snižavaju temperaturu dijela Tihog oceana, vjetrovi pasati jačaju i rađa se djevojčica koja pogoduje nastanku valova koji dovode do porasta temperature istočnog dijela Tihog ocena
        
        nakon toga pasati slabe te se ponovo rađa dječačić
  - - - suša u južnom Peruu, sjeveroistočnom Brazilu, Australiji i području Sahela
        
        povećana pojava tornada uzduž obala Sjeverne Amerike