Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ČERNOBIL - Coggle Diagram
ČERNOBIL
Černobilska nesreća
Grad Černobil je danas gotovo isključivo poznat po 15 kilometara udaljenoj istoimenoj Černobilskoj elektrani i nukleranoj nesreći zbog koje su stanovnici grada i okolice napustili cijelo područje iz sigurnosnih, odnosno zdravstvenih razloga odmah nakon nesreće.
Dana 26. travnja 1986., kombinacijom nesigurnog dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudskom pogreškom, uzrokovana je eksplozija koja je uništila jedan od četiri reaktora u Čornobyljskoj nuklearnoj elektrani. Posljedica eksplozije nije nalikovala eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji će potom otpustiti velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije nego prilikom eksplodirane bombe u japanskom gradu Hirošimi.
Grad Černobil je do danas ostao nenaseljen i pod redovnom je kontrolom ukrajinskih državnih službi za sanaciju okoliša.
Uzroci Černobilske nesreće
Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je glavni uzrok nesreće nesiguran dizajn sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudska pogreška nedovoljno stručnih ljudi pri pokušaju uspostavljanja stabilizacije nad nepredviđenim radom tada destabiliziranog reaktora. Točno u 1 sat i 23 minute, 26. travnja 1986. godine, došlo je do eksplozije na 4. reaktoru Černobilske nuklearne elektrane. Nedovoljno stručnom procjenom, prilikom eksperimenta nije ostavljen dovoljan broj šipki u četvrtom reaktoru što je nenadano dovelo do opterećenja sustava. Istovremeno je drugi operater isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, nakon čega je došlo do eksplozije. Prema posljednjem izvještaju iz 1991. godine, uzrok eksplozije predstavljaju greške u dizajnu samog reaktora, točnije u šipkama koje kontroliraju rad reaktora.
Među čimbenicima koji su doprinijeli nesreći su i neadekvatno obučeni djelatnici elektrane. Direktor V. P. Brjuganov je prije transfera u černobilsku nuklearnu elektranu radio u termoelektrani na ugljen. Glavni inženjer Nikolaj Fomin također je imao iskustva samo na konvencionalnim elektranama. Anatolij Djatlov, zamjenik glavnog inženjera, pretežno je imao iskustva s nuklearnim reaktorima u podmornicama. Djatlov je nakon nesreće isticao da su u uputstvima za rukovanje dizajneri reaktora namjerno propustili napomenuti da su reaktori nestabilni pri pojedinim opsezima rada. Operateri također nisu bili svjesni mane ili bolje rečeno osobine kontrolnih šipki. Naime, dio kontrolnih šipki, koje apsorbiraju neutrone i time usporavaju reakciju kad se spuste u reaktor, bio je napravljen od grafita, i to dio koji prvi ulazi u reaktor, što je dovelo do istiskivanja dijela tekućine koja hladi reaktor. Uslijed ovakvog dizajna, spuštanje kontrolnih šipki je dovelo do kratkotrajnog povećanja aktivnosti u reaktoru prije smanjivanja.
V. P. Brjuganov
Nikolaj Fomin
Anatolij Djatlov
Černobil, ukrajinski je gradić u blizini sjeverne ukrajinske granice, otprilike 100 km sjeverno od Kijeva i 15 kilometara od Čornobyljske nuklearne elektrane.
Prije nuklearne nesreće 1986. godine u gradiću je živjelo oko 14.000 stanovnika. Danas grad Černobil nije naseljen i cijelo okruženje je iz sigurnosnih razloga pod posebnim nadzorom. Gradić je u 19. i 20. stoljeću predstavljao važno trgovačko i industrijsko središte na riječnom putu između Baltičkog i Crnog mora.
